Digitalna revolucija mijenja način kako koristimo novac. Gotovinu sve rjeđe koristimo, a digitalni novčanici postaju sve popularniji. S novim trendovima u plaćanjima dobro je upoznat Damir Gužvinec, direktor tvrtke CorvusPay, koja se online plaćanjima počela baviti prije deset godina. Koliko se tržište razvilo govori podatak o online prometu, a koji je 2013. godine iznosio 80 milijuna eura, a ove 1,8 milijardi.

Gužvinec navodi da je danas ključna usmjerenost na korisničko iskustvo i sigurnost u online plaćanjima. A to dvoje uskladiti, kaže, nije jednostavno. Cijela industrija stoga radi na razvoju rješenja koja će ih pomiriti.

I HŽ ulazi u priču
“CorvusPay godinama na tome radi. Tako kupac danas može pohraniti kartične podatke u naš sustav te ubuduće plaćati sigurno kod trgovaca”, ističe Gužvinec. Napominje i da Hrvatska itekako drži korak sa svjetskim novitetima.

Saša Ivanović, vlasnik i glavni direktor Centra Zlata/N. Žganec/PIXSELL

“Ponekad je prednost biti manja država s manjim sustavima jer ih je lakše transformirati. Hrvatska je, naime, među prvima uvela Internet bankarstvo uz sigurnosnu provjeru”, napominje direktor CorvusPaya. Kaže i da danas kupac može plaćati u realnom vremenu, a što trgovcu omogućuje da u potpunosti digitalizira i automatizira plaćanja i isporuku usluga i roba.

Svoj doprinos u digitalizaciji plaćanja daje i Nexi Croatia, dio Nexi Grupe. Irina Bručić, predsjednica Uprave Nexi Croatia, kaže da su ove godine u partnerstvu s PBZ Grupom, uveli PBZ Card SoftPOS aplikaciju.

Ona, objašnjava, omogućuje plaćanja putem pametnog telefona ili tableta. Navodi i da je primjena takve vrste plaćanja moguća u različitim djelatnostima i poduzećima svih veličina. Najavljuje tako da bi je trebale uvesti i Hrvatske željeznice. U sljedećoj godini, kaže, nastavit će biti partner od povjerenja bankama.

“Aktivno ćemo podržavati sve inicijative vezane uz digitalizaciju plaćanja jer vjerujemo da su digitalna plaćanja sigurnija, transparentnija, a u konačnici i pravednija”, ističe Bručić.

Inače, Nexi Grupa, navodi, ima ugovore s 2,2 milijuna prodajnih mjesta što ih čini vodećim europskim PayTechom. Također, ističe, snažno su tehnološki orijentirani te mnogo ulažu u inovacije. Na domaćem i slovenskom tržištu zapošljavaju oko 400 ljudi.

Damir Gužvinec, direktor tvrtke CorvusPay/N. Žganec/PIXSELL

Dobra prepoznatljivost
Biti lider na tržištu pretendira i tvrtka Monri Payments koja se u samo nekoliko godina iz startupa razvila u relevantnog tržišnog lidera. Robert Penezić, član Uprave Monri Paymentsa, kaže da su danas prepoznati od strane trgovaca kao pružatelj inovativnih rješenja u plaćanjima. To dokazuju brojem korisnika, kojih je pet tisuća.

Na tržištu se izdvajaju po širini rješenja pa tako njihovi klijenti sve potrebno za plaćanja dobivaju na jednom mjestu.

Član Uprave Monri Paymentsa Robert Penezić komentirao je i europsku inicijativu čiji je cilj liberalizacija kartičnog plaćanja kojim dominiraju dvije velike kompanije. Do liberalizacije bi, naime, trebalo doći širom upotrebom digitalnih novčanika.

To znači, objašnjava Penezić, da bi korisnik putem aplikacije mogao plaćati direktno trgovcu bez posrednika. Ističe i da su Monri rješenja integrirana s digitalnim novčanicima Aircasha, GooglePaya i sličnih. Navodi i da razvijaju rješenje za ugostiteljski sektor, a koje bi trebalo pojednostaviti kartično davanje napojnice.

Robert Penezić, član Uprave Monri Paymentsa/N. Žganec/PIXSELL

Uvijek dobra investicija
Zlato je uvijek, posebno u nesigurnim vremenima, dobra investicija, kaže Saša Ivanović, vlasnik i glavni direktor Centra Zlata koji posluje u sklopu tvrtke Saiva. Trendovi posljednjih pedesetak godina pokazuju da cijena zlata godišnje raste po stopi od 8,5 posto. To je, napominje Ivanković, više i od trenutačne inflacije, ali i od kamata na štednju. No, investicije u plemenite metale u Hrvatskoj još nisu raširene.

Ivanković ističe i da je ulaganje u investicijsko zlato dobro zbog diverzifikacije. “Zlato kupuju ljudi koji ulažu u nekretnine i različite financijske proizvode”, objašnjava. Taj poduzetnik, koji je u posao s investicijskim zlatom ušao 2017., kaže da se za ulaganje od oko 15 tisuća eura dobije poluga zlata koja teži 250 grama.

Objašnjava i da je ulaganje u zlato u Hrvatskoj postalo isplativo prije deset godina kada je ukinut PDV na tu vrstu investicije. Predviđanja, pak, govore da bi promet investicijskog zlata, nakon što se nesigurnosti na tržištu smire, trebao pasti 20 do 30 posto. Takvi se trendovi ne očekuju u Hrvatskoj jer smo još uvijek nerazvijeno tržište, kaže.