Financijska kriza koja je počela 2008. godine službeno je davno završila, no posljedice tog kraha se osjete i danas. Jedna od posljedica koju osjete ljudi diljem svijeta su ekstremno niske kamatne stope, kako na štednju, tako i na kredite.

U Hrvatskoj su kamatne stope na oročenu štednju na najnižim razinama u povijesti, a kada su u pitanju državne obveznice razvijenih pojedinih razvijenih zemalja, situacija je još gora – kamatne stope su negativne! Desetogodišnje japanske državne obveznice trenutno donose -0,12 posto, njemačke -0,27 posto, a švicarske čak -0,55 posto godišnje kamate. To znači da je pojedincu ili investicijskom fondu u tim zemljama mudrije s novcem ne raditi ništa nego ga “posuditi” državi i pritom pristati na čisti gubitak.

Odabir je manjeg od dva zla
Kako je moguće da su kamatne stope negativne?
Dva su direktna razloga za ovu naizgled apsurdnu situaciju. Centralne banke pojedinih zemalja žele da komercijalne banke plasiraju novac u realno gospodarstvo kako bi potaknule gospodarski rast pa poduzimaju sve što mogu kako bi obeshrabrile banke u zadržavanju velike količine kapitala u financijskom sustavu. Ako neka njemačka banka smatra da je trenutno prerizično davati kredite, može povjeriti kapital na čuvanje Europskoj centralnoj banci, no ako se odluči na to, godišnje će gubiti -0,4 posto.

Zbog toga se banka može odlučiti kupiti njemačke državne obveznice na kojima trenutno gubi “samo” 0,27 posto godišnje (ako se obveznice drže do dospijeća). Dakle, prvi razlog negativnih kamatnih stopa na obveznice odabir je manjeg od dva zla. Drugi razlog je očekivanje investitora koji kupuju obveznice po nerazumno visokim cijenama (i zbog toga ostvaruju negativnu kamatu) da će ih u bliskoj budućnosti uspjeti prodati po istim ili još višim cijenama pa zapravo pri tome neće napraviti gubitak.

Hoće li kamatne stope uskoro rasti?
Nakon što je završila posljednja recesija i globalno gospodarstvo se počelo oporavljati, američka centralna banka je 2015. godine počela dizati referentne kamatne stope i još početkom ove godine najavljivala da će to nastaviti raditi i dalje. Europska centralna banka i ostale važne centralne banke su najavljivale da dolazi trenutak kada će ih one postepeno početi dizati. No, posljednjih mjeseci situacija se potpuno promijenila. Od desetak najvažnijih centralnih banaka na svijetu trenutno niti jedna nije optimistična. Sve od reda javno upozoravaju da će možda trebati dodatno monetarno popuštanje. U prijevodu – svijet može zaboraviti na rasta kamatnih stopa u idućim godinama.

Koje su posljedice negativnih kamatnih stopa na najčešće oblike ulaganja?
S obzirom na to da s referentnim kamatnim stopama padaju i kamatne stope na štednju, iste su u mnogim dijelovima svijeta (uključujući Hrvatsku) pale na najnižu razinu u povijesti i trenutno se nalaze samo za nijansu iznad 0 posto kada je u pitanju oročena devizna štednja. Stopa inflacije je nešto viša, što znači da držanjem na oročenju novac s godinama gubi kupovnu moć, tj. štednjom se gubi novac.

Sve više štediša diljem svijeta shvaća da je štednja neisplativa i novac ulaže u nešto drugo, poput nekretnina, dionica, investicijskih fondova ili zlata u obliku poluga. Masovna količina kapitala koja se zadnjih godina slijeva u te imovinske klase je dovela do značajnog rasta cijena nekretnina, dionica te zlata.  Njemačke dionice su od početka godine porasle u prosjeku 17 posto, hrvatske 9 posto, dok je cijena zlata u istom periodu porasla 11 posto. Dakle, svaka od navedenih investicija je tijekom ove godine bila unosnija od posjedovanja obveznica ili oročene štednje, kako u Hrvatskoj, tako i u većem dijelu svijeta.

Izgledno okretanje trenda
Hoće li se dosadašnji trend rasta nastaviti?
To ovisi o pojedinoj imovinskoj klasi i gospodarskoj situaciji. Sve više ekonomskih pokazatelja pokazuje da stiže recesija, a toga se očito pribojavaju i centralni bankari koji najavljuju dodatne poticajne mjere. Ako u idućim godinama zaista dođe do nove recesije na Zapadu, negativne kamatne stope će se zadržati još barem nekoliko godina. To znači da će oročena štednja (omiljena investicija u Hrvatskoj) još godinama biti neisplativa. Trend rasta cijena dionica i nekretnina će se vrlo vjerojatno okrenuti i cijene će početi padati, kako to inače biva u recesijama.

Kada je u pitanju investicijsko zlato, dolazak krize bi mogao dovesti do još bržeg rasta cijene, jer u krizama pada vrijednost ostalih spomenutih imovinskih klasa te kamatnih stopa na štednju, a raste rizik bankrota banaka ili čak država (idealan primjer je Grčka).

U takvoj situaciji mnogi investitori se tradicionalno okreću ulaganju u zlato, koje se kroz povijest dokazalo kao jedan od najboljih oblika imovine za zadržavanje vrijednosti u turbulentnim vremenima. Idealan primjer za to je kretanje cijene zlata na početku posljednje globalne recesije. Od 2007. do 2011. godine kada su strmoglavo padale cijene dionica, fondova i nekretnina i kada su propadale banke koje su do tad bile smatrane prevelikima da bi države dopustile njihov bankrot, cijena zlata je porasla približno 200 posto.