Javna polemika o budućnosti kapitalizirane mirovinske štednje ne gubi na žestini. Nakon što su se pojavile ideje o potrebi ukidanja II. stupa, na meti su se našla i državna poticajna sredstva za III. dobrovoljni stup. Na kritike odgovara prvi čovjek Allianz ZB dobrovoljnog mirovinskog fonda, Krešimir Gjenero. 

Kako komentirate prijedlog Ifo instituta u gospodarskom programu HDZ-a prema kojem bi trebalo razmisliti o ukidanju državnih poticajnih sredstava (DPS) za štednju u dobrovoljnim mirovinskim fondovima? 
U materijalu instituta prevladava pozitivan stav o mirovinskom sustavu i provedenoj mirovinskoj reformi, kao i o planovima razvoja. III. mirovinski stup je integralni dio mirovinskog sustava. Jedna od javnih interpretacija prijedloga Ifo instituta jest da se smanji iznos državnih poticajnih sredstava za treći mirovinski stup. Za 2014. država je doprinijela članovima s 44,77 milijuna kuna poticajnih sredstava, što je važno za funkcioniranje sustava. No, u odnosu na koristi koje sustav donosi ovaj iznos nije visok. Napomenimo i da ukupna imovina svih članova III. mirovinskog stupa iznosi 3,7 milijarde kuna, a krajem prošle godine III. mirovinski stup je brojao ukupno 265.724 članova koji štede u 24 dobrovoljna mirovinska fonda.

Očekujete li da će Vlada uvažiti taj prijedlog, s obzirom da je najavila smanjivanje deficita? 
Treći stup je sastavni dio mirovinske reforme. Mi konstantno rastemo, kako po broju članova, tako i po iznosu imovine kojom upravljamo za naše članove. Prijedlog Ifo instituta ne tumačimo na način da bi se ukinula državna poticajna sredstva. Ja zaista ne vjerujem da bi itko išao dirati mirovinsku reformu zbog 44 milijuna kuna poticajnih sredstava. To bi bilo kao da ubijete kravu zbog bifteka. To nisu radile ni prijašnje Vlade, iako se u posljednjih pet-šest godina u javnosti stalno spominju promjene u sustavu kapitalizirane štednje. S jedne strane imate gotovo zanemariva proračunska sredstva koja se izdvajaju za poticaje, a s druge strane imate konstantan rast, proizvod koji je kvalitetan, dugoročan i koji ljudi prepoznaju. U ovih 13 godina dokazali smo da znamo članovima oplemeniti i sačuvati imovinu.

Koliko cijela ova polemika oko II. i III. mirovinskog stupa plaši postojeće i odbija potencijalne članove?
Potrebno je imati pouzdan i stabilan sustav koji se ne mijenja. Primjerice, članovi su se s nama dogovorili da će redovno uplaćivati novac, a mi smo se obvezali da ćemo taj novac pokušati oploditi na najbolji mogući način. Država se pak obvezala da će na uplate dati poticajna sredstva i porezne olakšice. To je međusoban dogovor koji mora biti dugoročan. Svaki naslov u novinama i svaka polemika koja spominje II. i III. stup automatski se odražava na ljude na terenu. Potencijalni članovi odmah pitaju je li to sigurno. Ono što odavno govorimo jest da mirovinske fondove treba osnovati i ne dirati ih dugi niz godina. Naravno da je sustav potrebno prilagođavati i otklanjati uočene nedostatke, ali nije konstruktivno istupati s pompoznim izjavama o ukidanju. Ne zaboravimo da je mirovinska reforma jedina suštinska reforma u ovom društvu.

U kojem bi pravcu trebao ići nastavak mirovinske reforme?
Pravac nastavka mirovinske reforme vidimo u daljnjoj afirmaciji dobrovoljne mirovinske štednje kao financijskog proizvoda među građanima i poslodavcima, a nadamo se i da će država dati pozitivan primjer osnivanjem vlastitih zatvorenih mirovinskih fondova za državne službenike. Upravo takvi fondovi u svijetu predstavljaju jedne od najvećih institucionalnih investitora. Također, daljnja reforma bi trebala ići primjerice i u pravcu uvođenja osobne porezne olakšice za štednju u III. mirovinskom stupu.

Da li će predstavnici mirovinskih fondova Vladi iznijeti svoj stav?
Naravno, to je naša odgovornost prema članovima. Budući da je Vlada tek na početku svojeg mandata, pričekat ćemo neko vrijeme, ali smo se već najavili kao Udruga mirovinskih fondova kod resornih ministara. Nadamo se da ćemo dobiti priliku iskazati naše stavove i vidjeti u kojem ćemo smjeru dalje ići.

Smatrate li da su građani prepoznali dobrovoljnu mirovinsku štednju?
Bez obzira na relativno velik broj građana koji štede u dobrovoljnim mirovinskim fondovima i dalje vidimo kako brojne prednosti dobrovoljne štednje kod mnogih građana nisu prepoznate. U svrhu edukacije građana Udruga mirovinskih fondova priprema edukativne tribine u suradnji sa sveučilištima i surađuje s državnim institucijama na projektu financijske pismenosti građana. Smatramo da se država može dodatno angažirati kroz nacionalnu kampanju što bi zasigurno sva društva za upravljanje podržala i sudjelovala. 

Očuvali vrijednost i u kriznim vremenima

Kakve su rezultati ostvarili AZ mirovinski fondovi u prošloj godini? 
Prethodna godina bila je vrlo uspješna za članove u svim našim fondovima. Otvoreni fond AZ Profit  je u 2015. ostvario  prinos od 6,65 posto, a otvoreni  fond AZ Benefit 5,04 posto. S obzirom na prosječni godišnji prinos od početka rada, oba fonda su tržišni lideri; AZ Profit s prosječnim godišnjim prinosom od 7,82 posto, a AZ Benefit s prosječnim godišnjim prinosom od 7,12 posto. Kako su oba fonda osnovana 2003. godine, navedeni prinosi sadrže i rezultate fondova ostvarene u volatilnim financijskim razdobljima, odnosno 2008. i 2011. godinu što pokazuje da smo i u kriznim razdobljima uspjeli sačuvati vrijednost imovine naših članova. Bitno je naglasiti da fond AZ Benefit niti u kriznim godinama nije ostvario negativan rezultat.