Rizici u hrvatskom financijskom sustavu u prvoj polovini 2023. nisu se znatnije promijenili, a izloženost sistemskim neravnotežama ostala je na umjerenoj razini, ocijenio je Savjet HNB-a.

Uz pooštrenu geopolitičku situaciju, osnovni rizici za financijsku stabilnost su usporavanje gospodarstva u RH i europodručju te ustrajna temeljna inflacija.

U riziku dugoročni krediti
Napominje se i da su rastu kamatnog rizika ponajprije izloženi potrošači s dugoročnim kreditima s promjenjivom kamatnom stopom. Taj rizik kratkoročno ublažavaju rasprostranjenost Nacionalne referentne stope i zakonsko ograničenje varijabilnih kamatnih stopa te aktivnosti koje potrošači sami poduzimaju kako bi se zaštitili.

Cijene stambenih nekretnina nastavile su rasti, dok se broj transakcija smanjio, što uz pogoršanje uvjeta financiranja može potaknuti preokret ciklusa na tržištu stambenih nekretnina ako gospodarska aktivnost znatnije oslabi, zamjećuju u HNB-u.

Blago slabija kvaliteta
Iako bi takav nepovoljan scenarij mogao povećati kreditni rizik i smanjiti vrijednost instrumenata osiguranja u bilancama banaka, bankarski se sustav ocjenjuje otpornim na rizike, navode iz HNB-a koji je stoga dodatno 5. srpnja podigao stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala, čime pridonosi jačanju otpornosti banaka.

Nakon šest godina rasta, ukupna imovina bankovnog sustava u prvom se tromjesečju 2023. smanjila za 5,2% u odnosu na 31. prosinca 2022. i iznosila je 72 milijardi eura. Najviše su se smanjili ključni izvori financiranja – depoziti kućanstava, čije se smanjenje povezuje s ulaganjem u narodne obveznice, i depoziti nefinancijskih društava.

Kvaliteta kredita mjerena udjelom NPL-ova blago se pogoršala. Premda se iznos NPL-ova nastavio smanjivati, njihov udio povećao se s 3 na 3,2%, zbog utjecaja smanjenja novčanih sredstava na pad osnovice. No, blago pozitivno kretanje vidljivo je kod kredita u Fazi 2., koji se smanjuju i u apsolutnom iznosu, i kao udio u ukupnim kreditima (sa 14,2 na 13,1%).