Upravno vijeće Europske središnje banke (ECB) na jučerašnjem sastanku o monetarnoj politici je, prema očekivanjima, potvrdilo da namjerava podići svoje ključne kamatne stope za 25 baznih bodova na sjednici idućeg mjeseca, a nakon toga idući korak podizanja trebao bi biti u rujnu.

Usto, ECB je revidirao i svoje prognoze inflacije i gospodarskog rasta za eurozonu. Sad se računa da će godišnja inflacija u 2022. dosegnuti 6,8 posto (projekcije iz ožujka sugerirale su stopu od 5,1 posto), s tim da bi dogodine trebala usporiti na 3,5 posto, a u 2024. na 2,1 posto. Ukratko, i za naredne dvije godine riječ je o znatno povećanim očekivanjima stope inflacije.

Korekcija naniže
Istodobno, prognoze gospodarskog rasta korigirane su naniže; dok se još u ožujku za ovu godinu predviđao rast BDP-a od 3,7 posto, sad su očekivanja spuštena na 2,8 posto, i to uz nešto niže stope rasta u naredne dvije godine, od 2,1 posto.

Na sastanku je odlučeno i da od početka srpnja više neće provoditi neto kupnje u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira (APP), a kad je riječ o hitnom programu kupnje zbog pandemije (PEPP) glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu tog programa reinvestirat će se barem do kraja 2024.

Postupnim zatvaranjem portfelja PEPP-a upravljat će se tako da se izbjegne njegov nepovoljan utjecaj na primjerenu monetarnu politiku, kažu.

Sve u svemu, u daljnjim koracima prema normalizaciji monetarne politike ECB je, kažu, spreman prilagoditi sve svoje instrumente kako bi u srednjem roku osiguralo stabilizaciju inflacije prema ciljanoj vrijednosti od dva posto.

“Pandemija je pokazala da je, pod stresnim uvjetima, fleksibilnost u dizajnu i provođenju kupnje imovine pomogla u suzbijanju narušenog prijenosa monetarne politike i učinila napore Upravnog vijeća da postigne svoj cilj učinkovitijim”, navodi se u priopćenju s jučerašnje sjednice.

Za razliku od konkretnih najava podizanja ključnih kamatnjaka za srpanjski sastanak, za daljnje povećanje u rujnu razmjeri kalibriranja se ne preciziraju; ovisit će o putanji srednjoročnih izgleda inflacije. Isto tako, nakon rujna Upravno vijeće vjeruje da će se postupno, ali kontinuirano povećanje kamatnih stopa moglo pokazati primjerenim.

U svakom slučaju, tempo kojim će ECB prilagođavati monetarnu politiku srednjoročnom cilju inflacije ovisit će o pristiglim podacima i procjenama razvoja inflacije u srednjem roku. Podsjetimo, u svibnju je stopa premašila osam posto (8,1 posto).

Važno je da se krene
Inače, tržišta su jučerašnji sastanak iščekivala sa zanimanjem upravo zbog signala o tome koliko će se u narednim mjesecima ići (ne)agresivno s dizanjem kamatnih stopa u cilju obuzdavanja inflacije, ali da se što manje pogoršaju izgledi gospodarskog rasta.

Kako prenosi CNBC, uoči sastanka ECB-a Randall Kroszner, profesor ekonomije na Sveučilištu u Chicagu i bivši Fedovac, ocijenio je da je veoma važno da ECB počinje mijenjati kamatne stope (Fed je krenuo u ožujku, BoE ih je povećavao na već četiri sastanka zaredom). Inflacija je, kaže, vrlo visoka i ima potencijal da se ukorijeni ako kreatori politike ECB-a ne odgovore na pravi način u smislu zauzdavanja inflacijskih očekivanja.