Hrvati ipak slijede europsku praksu. Suočeni s dramatičnim procjenama o nesigurnoj budućnosti mogućeg modela mirovinskog sustava počinju bolje skrbiti o vlastitoj trećoj životnoj dobi te iz godine u godinu sve više ulažu u životna osiguranja.

Preliminarni podaci Hrvatskog ureda za osiguranje otkrivaju da je u 2003. na životnim osiguranjima ugovorena premija u visini 1,35 milijardi kuna dok je isplata po isteklim policama iznosila tek 173 milijuna kuna. Samo desetljeće i koju godinu poslije, konkretno za 2015. premija na životnim osiguranjima narasla je na 2,93 milijarde kuna dok je osiguranicima s isteklim policama isplaćeno čak 1,65 milijardi kuna.  

Lažne olakšice   
Godinama su zakonom nametnuta obvezna autoosiguranja (AO) prisvajala lidersku poziciju u portfelju ukupne premije, držala su udjel veći od 32 posto, koliko je zabilježeno 2003. Između te i prošle godine AO premija je uvećana tek za 76 milijuna kuna dok je iznos odšteta isplaćenih osiguranicima zabilježio pozitivan trend, pao je sa 1,26 milijardi iz 2003. na lanjskih 992 milijuna kuna. Takvom obratu kumovala je liberalizacija cjenika uvedena u rujnu 2013. pa je ukupna industrija na obveznim osiguranjima u 27 mjeseci žestoke tržišne utakmice sama sebi potkresala premiju za gotovo milijardu kuna.

Visokim, dvocifrenim stopama životna su osiguranja rasla zaključno s 2007. da bi potom nastupile godine stagnacije ali, i negativnih stopa. Naime, zakonodavac se u razdoblju 2001.-2010. doslovce poigrao s ovom industrijom i njezinim klijentima kroz lažne porezne olakšice. U godinama uplate obroka po polici životnih osiguranja olakšice su mogli koristiti, no u trenutku isteka police na ušteđeni iznos plaćao se (i danas) puni porez, bio je zapravo samo odgođen. 
 

Povratak optimizma
Iako zakonodavac ustrajno i dalje ne prepoznaje ovaj proizvod kao golemi potencijal kojim je moguće kvalitetno dopuniti mirovinski sustav jer, police životnih osiguranja mogu imati ulogu istovjetnu štednji u trećem mirovinskom stupu (uz dodatno pokriće rizika smrti) tržište se samo ponovno počelo buditi u 2014. kada je premija rasla gotovo četiri posto. Veliki optimizam donosi 2015. s obzirom da je nakon duge sedmogodišnje stanke premija ponovno zabilježila dvocifreni rast, iznosio je 11,24 posto.

Lani je tako ugovoreno 296 milijuna kuna premije više naspram iznosa vezanog uz 2014. Značajnu ulogu u takvom raspletu nedvojbeno je imalo i uvođenje poreza na dohodak od kamata na štednju. Podaci HUO-a otkrivaju da je tijekom prvog kvartala 2015. nova premija u životnim osiguranjima imala udjel veći od 69 posto, a da je u ukupno ugovorenoj premiji u tom razdoblju čak 84,3 posto riječ bila o jednokratnim uplatama. Sličan trend je nastavljen i u razdoblju travanj-lipanj kada su jednokratne uplate imale udjel od 77 posto da bi u trećem kvartalu pale na gotovo 61 posto.