Iza domaćih osiguravatelja izazovnih je 15-ak godina; dok se većina financijske industrije osjetno ranije vratila na pretkrizne razine, tržištu osiguranja to je uspjelo tek 2018. u kojoj je zaračunata bruto premija dosegnula 9,86 milijardi kuna, oko 800 milijuna kuna više nego u prethodnoj godini. "Kretanje zaračunate bruto premije u prethodnih desetak godina obilježila je ekonomska kriza, liberalizacija tržišta osiguranja od automobilske odgovornosti te dinamiziranje tržišta pod utjecajem troškovne efikasnosti i privatizacijskih procesa", ističe Hrvatski ured za osiguranje (HUO) u najnovijoj publikaciji Tržište osiguranja u 2018.

Osvrćući se na proteklo razdoblje u HUO-u ističu 2014. godinu s najznačajnijim padom premije od početka financijske i ekonomske krize koji je bio uvjetovan kretanjima premije osiguranja od automobilske odgovornosti. "U razdoblju od 2008. godine, kada je zaračunata premija iznosila 9,69 milijardi kuna, do kraja 2015. godine izgubljena je gotovo milijarda kuna premije, točnije 961 milijun kuna", napominje se u publikaciji Ureda za osiguranje.

Solidan rast do 2008.
Prošle godine osiguravatelji su u segmentu neživotnih osiguranja, ključnog segmenta domaćeg tržišta, zaračunali 6,72 milijarde kuna. Rast je ostvaren i u segmentu životnih osiguranja, premda znatno umjereniji, u kojem je premija dosegnula 3,13 milijardi kuna.  Takvim omjerom premije segment životnih osiguranja čini manje od trećine domaćeg tržišta (31,8 posto).

S rastom premije povećanje su zabilježile i ukupne likvidirane štete čija je vrijednost prošle godine dosegnula 5,55 milijardi kuna, odnosno 8,8 posto više od iznosa koji su osiguravatelje kuće isplatile prethodne godine.  Gleda li se zadnjih 15-godina od 2003. naovamo, tržište osiguranja raslo je solidnim tempom sve do 2008. U tri godine koje su 2008. stope rasta bile su dvoznamenkaste, čak više od 11 posto 2006. da bi rekordnih 9,68 milijardi kuna premije bilo ostvareno 2008., godini koju će svijet zapamtiti kao početak velike financijske krize simboličnim krahom Lehman Brothersa.

Bit će to i posljednja "dobra" godina za osiguravatelje u Hrvatskoj.  U narednih šest godina domaće tržište će akutno osjećati posljedice štednje građana na proizvodima osiguranja, kako životnih vezanih uz kredite banaka, tako i neživotnih koji će platiti visoku cijenu štednje i stezanja remena u godinama recesije.  Skroman, gotovo sramežljiv oporavak taj dio financijske industrije će pričekati sve do 2015. godine, a 8,7 milijardi kuna premije, odnosno tek 1,9-postotni godišnji rast, korelirat će s početkom oporavka gospodarstva. Zamjetniji skok premije od oko 9 posto dogodit će se tek prošle godine kada će premija nadmašiti rekordnu 2008.

Stagnacija premije u BDP-u
"Udio ukupne premije u BDP u 2018. je iznosio 2,6 posto što predstavlja gotovo nepromijenjenu razinu u cjelokupnom promatranom razdoblju, još od 2003. godine", primjećuje HUO. Dodaju da je udio premije neživotnih osiguranja u BDP-u prošle godine iznosio 1,8 posto, a životnog osiguranja 0,8 posto.  "Prikazani udjeli su viši nego u državama koje okružuju Republiku Hrvatsku s istoka, ali u usporedbi s razvijenim zemljama Europske unije Hrvatska znatno zaostaje", ističu.

U društvima za osiguranje prošle godine bilo je zaposleno 8238 zaposlenih pa je premija po zaposleniku iznosila 1,1 milijun kuna. Premije po zaposlenom bilježile su uzlaznu putanju od 2003. do 2005. godine, a da bi u razdoblju od 2006. naovamo bilježile konstantnu stopu pada do 2014. Takva kretanja posljedica su naglog porasta broja zaposlenika u osiguravateljnoj industriji; za više od tisuću u 2006., za više od 1300 u 2007., potom za čak 1184 te 640 zaposlenika 2008. i 2009. U 2010. godini niz je zaustavljen, a trend se preokrenuo. U 2015. i 2016. dogodio se vrhunac otpuštanja kada je bez posla ostalo 2123 djelatnika. U zadnje dvije godine rezanje broja zaposlenika je nastavljeno, ali znatno sporije. 

Neizvjesna digitalizacija
"Tržišna kretanja, konsolidacije nekih društava za osiguranje, racionalno upravljanje troškovima, promjena u distribucijskim kanalima i digitalizacija poslovanja utjecali su na ovaj srednjoročan snažan trend smanjenja broja zaposlenih.  Ostaje za vidjeti na koji će način daljnja digitalizacija poslovanja, novi distribucijski kanali te zakonske odredbe zastupanja i posredovanja utjecati na kretanje broja zaposlenih u osiguranju", zaključuje Hrvatski ured za osiguranje. 

Premija po stanovniku

Snažan potencijal rasta
Gleda li se potrošnja za premiju po stanovniku, ona je prošle godine iznosila 2410 kuna. Pritom je po glavi prosječnog građanina u Hrvatskoj uplaćeno 1644 kuna za proizvode iz palete neživotnih osiguranja, poput autoosiguranja ili imovinskih, a tek 766 kuna za životno osiguranje. Iako je u usporedbi s 2017. godinom uz ukupnu, rasla i premija po stanovniku, riječ je o pokazatelju po kojem je Hrvatska također daleko od prosjeka razvijenih zemalja što može ukazivati na potencijal daljnjeg rasta tržišta osiguranja, zaključuje Hrvatski ured za osiguranje.