Suočene s izborom kreditirati gospodarstvo ili spremiti novac kod ECB-a, europske banke i dalje biraju gomilanje novca na sigurno. Dvanaest najvećih europskih kreditora na čelu s Deutsche bankom kod ECB-a drži 1,43 bilijuna dolara, odnosno 1,13 bilijuna eura, izračunao je The Wall Street Journal na temelju objavljenih bilanci banaka. Podaci sugeriraju rast depozita kod središnje banke šesti kvartal zaredom, a od kraja 2010. banke su rezerve kod ECB-a povećale za čak 84 posto što govori o dozi zabrinutosti zbog rješavanja dužničke krize u Europi. Pojedinačno najviše iznose kod ECB-a imaju Detusche banka sa 206 milijuna dolara (162,4 milijuna eura) i britanski Barclays sa 165,1 milijun dolara (130 milijuna eura), što ne iznenađuje s obzirom na njihovu veličinu. Ipak, u odnosu na kraj lipnja obje banke smanjile su svoje depozite kod središnje banke u čemu prednjači britanski Barclays. Umjesto u realnu ekonomiju svoje depozite na sigurnim računima s minimalnim prinosom u ECB-u povećale su francuski BNP Paribas, Royal Bank of Scotland, španjolski Santander, Societe Generale, Credite Agricole i španjolska Banco Bilbao Vizcaya Argentaria (BBVA). Za razliku od njih, depozite su smanjile HSBC, Lloyds, UBS i Credit Suisse. Osim očitog straha oko razvoja dužniče krize jedan od razloga za "parkiranje" velikih količina novca kod središnje banke je i ohrabrujuća poruka ulagačima i regulatorima, objasnio je WSJ-u čelnik Societe Generalea Frederic Oudea. SG grupacija povećala je u posljednja tri mjeseca depozit kod ECB-a sa 57,1 milijuna na 81,3 milijuna eura.

Tračak stabilizacije?
Trend bankovnog igranja na sigurno ipak pokazuje znakove stabilizacije. Ukupni depoziti dvanaestorice najvećih samo su tri posto veći nego prije tri mjeseca. Razlika između prvog i drugog kvartala u godini bila je dvostruko veća, šest posto. Značajno je da je prvi put od 2010. prošloga kvartala dio velikih banaka ipak odlučio smanjiti svoje depozite kod Europske središnje banke. Okretanje trenda nagomilavanja viška likvidnosti mogao bi biti znak da su se neke od najvećih financijskih institucija naposljetku uspjele uhvatiti ukoštac s krizom. Posljednjih mjeseci primjetan je trend sporog i opreznog povratka banaka na tržišta kapitala, prodaje dionica i izdavanja duga investitorima koji su sve donedavno odbijali kupovati ikakve instrumente povezane s europskim bankama.  Osim UniCredita, najveće talijanske banke koja je iznimno aktivna na tržištu kapitala, početkom studenog portugalski Banco Espirito Santo izdao je neosigurane obveznice što je prvi put od proljeća 2010. da se ta portugalska banka odvažila na takav potez.

Financijska injekcija
No i dalje rastući depoziti kod Europske središnje banke dokaz su da je pred europskim financijskim sustavom i dalje vrlo izazovno i neizvjesno razdoblje. Treba napomenuti i da je krajem prošle i početkom ove godine europska monetarna vlast "upumpala" više od jednog bilijuna eura kroz povoljne trogodišnje zajmova u stotine banaka diljem Europe u pokušaju da potakne kreditiranje realnog sektora i ublaži krizu.