Šef njemačke Bundesbanke Joachim Nagel pozvao je službeni Berlin da ublaži stroga pravila o potrošnji, pritom upozoravajući da najveću europsku ekonomiju ima “kompliciranu i slabu” perspektivu.

Njemački građani će na izbore izaći u veljači, a postpandemijska stagnacija njihove ekonomije pridonosi širokom nezadovoljstvu birača prema vladajućoj koaliciji kancelara Olafa Scholza, javlja Financial Times.

Nagel je kazao da iduća njemačka vlada morati reformirati takozvanu ‘kočnicu duga’, koja zabranjuje vlastima da posude više od 0,35 posto BDP-a u bilo kojoj fiskalnoj godini, kako bi se mogli suočiti s dugoročnim ekonomskim rizicima s kojima se Njemačka bori.

Bez pravog rasta
Veći fiskalni prostor za suočavanje sa strukturnim prijetnjama, poput povećanja izdvajanja za obranu i modernizacije infrastrukture zemlje, prema Nagelovom mišljenju značili bi “vrlo pametan pristup”. Izjave predsjednika Bundesbanke najizravniji su komentar o tome kako bi, prema njegovom mišljenju, budući kancelar trebao postupati s ograničenim fiskalnim prostorom Njemačke.

Trenutačni izgledi njemačke ekonomije za Nagela su kompliciraniji nego na početku 21. stoljeća. Iako je nezaposlenost tada bila puno gora, nije bilo geopolitičke fragmentacije, a svjetska trgovina je snažno rasla. Njemačko gospodarstvo zapravo nije zabilježilo pravi rast od druge polovice 2021. godine, a dominantni proizvodni sektor pod pritiskom je visokih troškova energije i opadajuće konkurentnosti.

Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću mogao bi dodatno pogoršati te izazove jer je tijekom kampanje najavljivao uvođenje univerzalnih carina do 20 posto na sve američke uvoze. Bundesbank još službeno neće ažurirati svoju prognozu rasta do kraja mjeseca, ali Nagel je rekao da bi 2025. godina mogla biti “još jedna godina slabog rasta” za njemačko gospodarstvo, s procjenom središnje banke koja govore o iznosu od oko 0,4 posto. Rast bi mogao biti još slabiji uvede li Trump univerzalne carine na razini koju je obećao, vjeruje Nagel.

Kad Njemačka osjeti bol…
“Ako na trenutačne prognoze dodate velika povećanja carina, gospodarstvo bi moglo općenito stagnirati još dulje. Tržište rada čak možda pokaže veću slabost”, komentirao je čelni čovjek Bundesbanke.

Sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u Njemačkoj, prema podacima Savezne agencije za zapošljavanje, i dalje je relativno niska i iznosi 6,1 posto. Međutim, ta razina je djelomično odraz stvaranja velike količine niskoplaćenih radnih mjesta u sektoru usluga, na račun dobro plaćenog proizvodnog rada.

Nagel je rekao da je i dalje uvjeren da zemlja može prevladati bilo koju kriznu situaciju, rekavši: “Prošlo iskustvo pokazuje da kad Njemačka osjeti bol, Njemačka će se promijeniti”. “Možemo razmisliti o tome da napravimo razliku između potrošnje i investicija kako bismo dobili više prostora za strukturne investicije,” komentirao je centralni bankar napomenuvši da je njemački dug u odnosu na BDP značajno pao i približava se razini od 60 posto koju propisuju pravila EU Pakta o stabilnosti i rastu.

Nemogućnost usklađivanja potreba za trošenjem s ograničenim financijskim prostorom koji stvara ‘kočnica duga’ bila je glavni razlog nedavne propasti Scholzove ‘semafor’ koalicije socijaldemokrata, zelenih i slobodnih demokrata. Uoči prijevremenih izbora, koji će se vjerojatno održati u veljači, reforme strogog ograničenja zaduživanja postale su središnja tema. Lider oporbe i najvjerojatniji kandidat za kancelara, čelnik Kršćansko-demokratske unije Friedrich Merz, signalizirao je da bi bio otvoren za ograničene reforme.