Fintechi ubrzano mijenjaju svijet, a nove tehnologije nude kreativna rješenja koja mogu olakšati i ubrzati financijske transakcije, istaknuto je na konferenciji Zagreb – financijsko središte, u organizaciji Poslovnog dnevnika, čije su središnje teme bile bankarski trendovi i fintech.

Fintechi su važna pojava, a sposobnost bankarskog sektora da se prilagodi zahtjevima digitalne ekonomije znači mogućnost održavanja vodećeg položaja banaka u financijskom sektoru, stoga hrvatske banke žele promovirati i voditi digitalnu transformaciju hrvatskog gospodarstva. Istaknuo je to Zdenko Adrović, čelnik HUB-a, koji smatra da fintech znači promjenu, no i da treba riješiti slabosti poput pravnog i pravosudnog okvira.

Pravni okvir je ključan
“U izvješću Doing Business izdvojena su tri područja u kojima Hrvatska zaostaje. Jedan je efikasnost pravnog okvira u osporavanju propisa, zatim efikasnost pravnog sustava u rješavanju sporova, te opterećenje vladinim propisima”, kaže. Posebnom važnom smatra zaštitu vjerovnika i potrošača jer između toga ne postoji ravnoteža odnosa i Hrvatska ne ostvaruje rezultate za stabilan regulatorni okvir.

“Naša zadaća u budućnosti je očuvati stabilnost hrvatskog bankarskog sustava”, istaknuo je Adrović. EU ima fintech plan koji se počelo razvijati 2018. i gotovo je u potpunosti ispunjen. Rekla je to Judita Cuculić Župa, savjetnica za europski semestar u Predstavništvu EK u Hrvatskoj, te dodala da su se europski i financijski sustav znatno promijenili nakon krize, kao i regulativa.  “Na valu smo digitalizacije u cijeloj Europi, polako i u RH, fintech se razvija.

No, sve je to još u povojima zbog velikog neostvarenog potencijala. EU akcijski plan za fintech ima 19 mjera, pazi se na zaštitu potrošača te održivost i stabilnost cijelog financijskog sustava. Fintech plan ima par elemenata – crowdfunding, i pitanju kako ga regulirati, a politič-ki je dogovor da se to riješi do kraja godine. Ide se prema tome da nema nacionalnih zakonodavstava već da postoji licenca na razini EU, završava se tehnička izvedba i s projektom bismo trebali zgotoviti do kraja godine”, navela je. U travnju je pokrenut je Forum centara za poticanje inovacija, gdje se raspravlja o najboljim praksama i kako ih primijeniti u državama članica.

Ministar financija Zdravko Marić kaže kako je fintech dinamična i rastuća pojava koju je teško predvidjeti.  “O njoj smo sa Svjetskom bankom razgovarali još lani. Potencijali su veliki, a tema nema više zajednički nazivnik kriptovalute već gledamo širi aspekt fintecha”, istaknuo je Zdravko Marić te dodao da je naglasak i dalje na pravosuđu u kojem treba tražiti rješenja gospodarskih i društvenih izazova jer, smatra, pogled prema pravosudnom sustavu nije ništa drugačiji od ekspanzije ili gospodarskog rasta.

Potencijal u burzi i mirovincima
“Pravna sigurnost nužan su i osnovni preduvjet rasta gospodarstva. Moramo uskladiti pravni okvir, već smo pojednostavili veliki broj zakona, no trebamo svaki u svom segmentu dati doprinos i osnažiti pravni sustav”, zaključio je jučer je ministar Marić i dodao da se veliki potencijal nalazi i u mirovinskim fondovima i zagrebačkoj burzi.

‘Ulaganja u fintech rastu, ali još prijete brojni rizici’

Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga održao je na konferenciji Zagreb Financijsko središte prezentaciju pod nazivom Razvoj i primjena financijske tehnologije u okruženju izraženih nesigurnosti – trojanski konj. “U proteklim godinama zabilježen je blagi porast značaja sektora financijskih usluga u ukupnom financijskom sustavu, kako u Hrvatskoj, tako i u ostalim EU zemljama. Iako relativno skromniji u odnosu na razvijene zemlje Unije, značaj sektora financijskih usluga u Hrvatskoj usporediv je sa zemljama SIE. U strukturi domaćeg sektora financijskih usluga zadržana je dominantna pozicija mirovinskih fondova i društava za osiguranje”, istaknuo je Žigman. Kako kaže, globalne investicije u fintech sve su izraženije, no još volatilne, a nakon Sjeverne Amerike najviše u fintech industriju ulaže Europa. Ipak, Žigman upozorava na brojne rizike. “Upitna je povjerljivost. Podaci su online, pristup ima i treća strana, a moguće su i prekogranične pravne i regulatorne restrikcije, pranje novca, a tu je i cyber sigurnost i činjenica da digitalizacija vodi većoj ranjivosti. Jedan od rizika koji valja napomenuti je i potražnja, možda je čak bolje reći i rat za kadrovima”, upozorio je Žigman.