Može li najavljeno povećanje kamatnih stopa Europske središnje banke (ECB) prouzročiti slom financijskih tržišta bit će glavna tema sastanka u Beču krajem tjedna.

Kako najavljuje Bloomberg, u austrijskoj prijestolnici u petak će se okupiti europski ministri financija i guverneri središnjih banaka kako bi raspravili može li europsko gospodarstvo izdržati zaoštravanje monetarne politike bez većih potresa.

Postupno napuštanje 
ECB je u lipnju najavila kako će iduće godine, nakon deset godina, započeti s postupnim napuštanjem do sada nezabilježenih novčanih poticaja. Međutim, gašenjem poticaja riskira se destabilizacija financijskih tržišta, od dionica i obveznica do nekretnina. Taj rizik ne treba shvatiti olako. Njemačka Bundesbanka nedavno je objavila da su stambene nekretnine u velikim gradovima precijenjene i do 35 posto. Francuska vlada zabrinuta je zbog velike zaduženosti poduzeća.

Talijansku vladu zabrinjava mogućnost da se tamošnje obvezničko tržište nađe na udaru špekulanata. Prema istraživanju Daniela Grosa, direktora Centra za europske političke studije, čak i ako se u određenoj vrsti imovine pojavi "balon", ta je imovina relativno otporna na mala povećanja kamatnih stopa. Grosovo je istraživanje zaključilo kako više kamatne stope ne moraju biti okidač financijske nestabilnosti. Štoviše, nastavak politike niskih kamatnih stopa može u dugom roku dovesti do stvaranja ranjivosti. Politika koju ECB primjenjuje posljednjih nekoliko godina implementirala se u trenutku kada je financijski sustav eurozone bio izrazito fragmentiran, a na tržištu su bile prisutne i brojne špekulacije o održivosti europske monetarne unije, podsjeća glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić.

"Upravo je primjena nekonvencionalnih mjera ekspanzivne monetarne politike uspješno nadomjestila izostanak pravovremenih strukturnih politika te političkog nejedinstva unutar Europe, kao i dalje visokog stupnja heterogenosti između gospodarstava eurozone. Upravo je snažan pad cijene zaduživanja, zbog mjera ECB-a, značajno utjecao na poboljšanje fiskalne održivosti brojnih europskih zemalja", kaže Šantić. Danas, kada se europsko gospodarstvo već dulje vremena nalazi u pozitivnom ciklusu, uz istovremeno jačanje inflatornih pritisaka na tržištima jačaju očekivanja o promjeni monetarne politike ECB-a, dodaje Šantić.

"Naravno, takav zaokret nakon višegodišnjih rekordno niskih kamatnih stopa i rekordno visoke likvidnosti stvara bojazni od pojave određenih poremećaja na financijskim tržištima. U uvjetima iznimno niskih prinosa, sklonost investitora prema preuzimanju rizika raste, a visoka likvidnost često može i povećati vrijednosti pojedinih vrsta imovine izvan realnih okvira. Stoga, za očekivati je da će 'normalizacija' kamatnih stopa u eurozoni biti postupan i dugotrajniji proces upravo kako bi se smanjili potencijalni rizici", ocjenjuje Šantić.

Prepoznati rizici
Osim gospodarskih pokazatelja, u Europi su trenutno izraženi i politički čimbenici koji bi mogli dodatno usporiti proces povećanja kamatnih stopa, poput političke situacije u Italiji ili rizika povezanih uz Brexit, kaže analitičar Splitske banke. "U svakom slučaju, raduje što su rizici od promjene monetarne politike prepoznati te što o njima ne raspravljaju samo kreatori monetarne politike, već i kreatori fiskalne politike te supervizori u Europi", kaže Šantić.

Prema njegovu mišljenju, na globalnoj razini svakako treba voditi računa da je upravo rast kamatnih stopa u najrazvijenijim gospodarstvima svijeta, pogotovo u SAD-u, često bio okidač izbivanja mnogih problema u gospodarstvima i financijskim sustavima "zemalja u razvoju", dodaje Šantić. Iako ECB tvrdi da mu je glavni zadatak održavanje stabilnosti cijena, glavni ekonomist te institucije Peter Praet u kolovozu je priznao da središnja banka mora pratiti tržišta jer stabilnost cijena ne može samostalno osigurati financijsku stabilnost.