Nakon što je zbog pogubnih posljedica rasta franka na gospodarstvo Švicarska narodna banka (SNB) lani zamrznula tečaj nacionalne valute na minimalnu razinu od 1,2 franka za euro, sada se sprema na dodatne, još radikalnije mjere.

Guverner Thomas Jordan, ujedno i voditelj posebne radne skupine koja osmišljava mjere za izgledno daljnje zauzdavanje valute, potvrdio je da je jedna od solucija i uvođenje kontrole priljeva kapitala u zemlju, što je radikalan potez koji je posljednji put povučen 1970. godine. Za razliku od “zamrzavanja” tečaja, koji je proveden samo intervencijom središnje banke, kontrola kapitalnih priljeva mjera je koju će guverner eventualno trebati provesti u suradnji s vladom, što je i sam potvrdio. Prvi čovjek SNB-a priznao je da se posljednjih tjedana situacija u Europi pogoršala i postala znatno nesigurnija, dok je istodobno porastao rizik rasta švicarske nacionalne valute jer investitori ponovno traže “sigurno utočište”, a kao takvo doživljavaju upravo franak. Dokaz je i to da se zajedničkom europskom valutom ponovno trguje na razinama blizu minimalnih 1,2 franka. “Jednostavno moramo biti spremni na mogućnost kolapsa europske monetarne unije iako ne vjerujem da će se to dogoditi”, prenio je Jordanove riječi njegov glasnogovronik. Inače, mjeru koja bi uključivala kontrolu priljeva kapitala spomenula je još u prosincu prošle godine spomenula švicarska ministrica financija Eveline Widmer-Schlump, koja je također članica posebne radne skupine. Štoviše, ona je tada govorila da postoji mogućnost uvođenja negativnih kamatnih stopa. Da su švicarske vlasti odlučne u obrani ekonomije od “divljanja” vrijednosti franka, središnja je banka potvrdila još lani u rujnu kada je zamrznuvši tečaj objavila: “Izrazita precijenjenost švicarskog franka predstavlja akutnu prijetnju švicarskom gospodarstvu i nosi rizik deflatornih kretanja. Središnja banka Švicarske stoga ima za cilj znatno i u duljem razdoblju smanjivati tečaj švicarskog franka.” Inače, rast franka i u Hrvatskoj je izazvao dramu, zbog naglog skoka rata kredita s valutnom klauzulom u švicarcu. Iz nje je proizašla i najveća kolektivna tužba protiv banaka.