Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) i Hrvatska narodna banka (HNB) početkom 2023. osigurale su provedbu istraživanja financijske pismenosti građana u Hrvatskoj. Riječ je o trećem ciklusu ispitivanja financijske pismenosti provedenom temeljem metodologije Organizacije za ekonomski razvoj i suradnju (OECD). Istraživanje je pokazalo da u Hrvatskoj ukupna razina financijske pismenosti građana kontinuirano raste, a tijekom ovog ciklusa uslijed blagog porasta iznosi 60%.

Financijska pismenost se dijeli na tri komponente: financijsko znanje, financijsko ponašanje te odnos prema novcu. Financijsko znanje predstavlja poznavanje osnovnih financijskih pojmova te izračune kamate putem primjerice jednostavnog i složenog kamatnog računa, financijsko ponašanje ukazuje na koji način građani upravljaju svojim novcem dok odnos prema novcu mjeri stav, odnosno doživljavaju li građani novac više kao sredstvo štednje ili potrošnje.

Porast financijskog znanja

Iako je ukupna ocjena financijske pismenosti tijekom ovog ciklusa neznatno rasla, rezultati po pojedinačnim komponentama nisu ostvarili isti napredak. U 2023. došlo je do porasta razine financijskog znanja građana i to za 5 postotnih bodova u odnosu na 2019., odnosno građani su u prosjeku točno odgovorili na 70% postavljenih pitanja. Najznačajniji rast financijskog znanja odnosi se na upoznatost građana s pojmom inflacije, što ne iznenađuje s obzirom na porast opće razine cijena u posljednjih godinu dana.

Istovremeno, nešto manje građana uistinu je znalo točno riješiti zadatak s inflacijom. Osim upoznatosti s pojmom inflacije, građani su svjesniji i činjenice da su visoki rizici povezani s potencijalno visokim zaradama te da bi u svrhu zaštite od rizika na financijskom tržištu trebali diversificirati svoja ulaganja.

Porast razine financijskog znanja može se, barem djelomično, pripisati intenziviranju edukativnih aktivnosti u ovom području i podizanjem razine svijesti o važnosti financijske pismenosti svih dionika koji se bave financijskim opismenjavanjem.

Financijska pismenost važna je zbog odgovornog upravljanja osobnim financijama pojedinca, a financijske odluke koje se donose često imaju dugoročan utjecaj, zbog čega je važno da javnost bude upoznata s karakteristikama financijskih proizvoda i usluga, ali i pravima i obvezama. Financijsko znanje stoga je temelj za donošenje informiranih financijskih odluka, a porast razine financijskog znanja ostaje i dalje imperativ.

Iako je u 2023. zabilježen porast razine financijskog znanja, istovremeno je došlo do blagog pada financijskog ponašanja. Međutim, prilikom interpretacije ovakve ocjene treba u obzir uzeti i makroekonomsku i financijsku situaciju pojedinaca.

Veliki dio građana odgovorno se odnosi prema potrošnji, pa tako 70% građana pažljivo razmisli prije kupnje, a njih 68% pažljivo vodi računa o svojim financijskim poslovima. Međutim, u okviru ocjene financijskog ponašanja građana procjenjuje se i mogućnost pokrivanja iznenadnih financijskih troškova te aktivna štednja, koje uvelike ovise o trenutnoj gospodarskoj situaciji, kao i o financijskoj situaciji pojedinca.

U doba visoke inflacije i porasta životnih troškova može se očekivati smanjenje mogućnosti pojedinca za štednjom te smanjenje razine financijske otpornosti na iznenadne negativne šokove.

Iako se u situaciji da “ne mogu spojiti kraj s krajem” 2023. našlo više ispitanika, njih 45% u odnosu na 33%, za izlazak iz takve situacije ispitanici su u značajnom broju koristili strategije koje ne uključuju dodatno zaduživanje već smanjivanje potrošnje ili odricanje što je pozitivan smjer sa ciljem izbjegavanja prezaduženosti.

I dok su osobe nižih prihoda češće pribjegavale smanjenju potrošnje i odricanju, prekovremeni rad je najčešće korišten u dobnoj skupini 20 do 49 godina. Kod ovoga je važno reći da su žene češće imale problema u spajanju krajeva i to u 48% slučajeva, za razliku od 42% muškaraca.

Više se ‘živi za trenutak’

Imajući u vidu da je svega 47% ispitanika navelo da postavlja dugoročne financijske ciljeve, potrebno je i nadalje raditi na povećanju svijesti o nužnosti podizanja osobne financijske otpornosti kroz, primjerice, izdvajanje za štednju kada nam osobne financije to omogućavaju. Slaganje s tvrdnjama “Često živim za sadašnji trenutak i puštam da se budućnost dogodi sama od sebe” i “Veće mi je zadovoljstvo potrošiti novac nego dugoročno štedjeti” služe za definiranje ocjene odnosa prema novcu, a tijekom 2023. ostvaren je blagi rast ove komponente.

Unatoč prisutnom rastu, i dalje trećina građana preferira trošiti. S obzirom na relativno veću sklonost potrošnji u odnosu na štednju, hrvatski građani nisu pretjerano skloni ulaganju, a ako se i odluče na ulaganje, to pretežito rade na kriptotržištu, s kojim su relativno slabo upoznati. Prije kupnje financijskog proizvoda na internetu samo trećina ispitanika provjeri je li pružatelj reguliran i smije li pružati takve usluge.

U okviru upravljanja osobnim financijama važno je postavljanje dugoročnih financijskih planova, što uključuje i planiranje mirovine. Istraživanje je pokazalo kako 90% ispitanika navodi barem jedan plan financiranja mirovine, međutim to se većinom primarno odnosi na planiranje mirovine u okviru obvezne mirovinske štednje.

Svoju mirovinu daljnjim radom u mirovini planira financirati 23% ispitanika, dok se njih 18% planira osloniti na supružnika, a njih 6% na djecu i druge članove obitelji. Korištenje dobrovoljne mirovinske štednje relativno je nisko zastupljeno, pa tako samo 10% ispitanika planira mirovinu dodatno financirati iz 3. stupa. Istraživanje je pokazalo kako je sigurnost u vlastite mirovinske planove u Hrvatskoj relativno niska. Samo 17% ispitanih svoju je sigurnost u mirovinske planove ocijenilo visokom ocjenom. Iako sigurnost raste s godinama, ipak su u svoje mirovinske planove najsigurniji oni koji računaju na prihode od dobrovoljne mirovinske štednje te vlastite ušteđevine.

Ovim ciklusom istraživanja po prvi puta je metodologijom OECD-a mjerena i digitalna financijska pismenost i to na istim dobnim skupinama od 18-79 godina na uzorku od 1000 ispitanika. Za digitalnu financijsku pismenost prosječna ocjena iznosi 4,87 od mogućih 10 bodova ili 49% ostvarenih bodova, a kao i kod financijske pismenosti mjerene su komponente znanja, ponašanja i stavova. Najbolji rezultat ostvaren je u komponenti digitalnog financijskog ponašanja, a najlošiji kod znanja.

I dok u dijelu financijske pismenosti najlošije rezultate ostvaruju mladi između 18 i 19 godina, digitalna financijska pismenost najslabija je kod ispitanika iznad 70 godina. Svega 38% ispitanika zna da digitalni financijski ugovor ne zahtjeva potpisivanje ugovora u papirnatom obliku da bi se smatrao valjanim.

* Autorice kolumne su Ana Pisačić, savjetnica u Uredu za praćenje zaštite potrošača Hrvatske narodne banke i Anja Tkalčević, analitičarka Direkcije za praćenje zaštite potrošača i edukaciju Hanfe