Koliko-toliko poboljšana slika globalnoga gospodarstva iz prvoga ovogodišnjeg tromjesečja u drugom je kvartalu izblijedila. Ako je suditi prema najnovijim, revidiranim prognozama. Međunarodnoga monetarnog fonda, svijet se ove godine ne može nadati rastu od 3,6% koliko je dosegnuto u prva tri mjeseca. Globalno gledajući, rast, predviđa MMF, u ovoj godini neće premašiti 3,5%. Ni 2013. neće donijeti znatniji pomak, svjetskom gospodarstvu prognoziraju rast od 3,9 posto.

Taoci lijene politike
U Fondu upozoravaju da će i takve prognoze biti obistinjene samo pod pretpostavkom da će doći do odlučne političke akcije, ponajprije usmjerene na olakšavanje financijskih uvjeta u eurozoni. Rizici ponovno počinju opasno prijetiti, ponajviše zbog odgađanih i neučinkovitih političkih odluka. “U protekla ti mjeseca globalni oporavak, koji ionako nije bio snažan, pokazao je simptome daljnjeg slabljenja”, ocjena je kojom Fond počinje svoju analizu. Stresovi na financijskim tržištima, kao i u samim državama, opet su se pojačali i približili razinama s kraja 2011. godine, a rast je u mnogim slučajevima bio manji od očekivanoga. “Prvi kvartal ugodno nas je iznenadio rastom globalnoga gospodarstva za 3,6 posto, a do poboljšanja je dobrim dijelom došlo zbog privremenih faktora”, kažu u Fondu te kao neke od njih navode olakšavanje financijskih uvjeta i povrat povjerenja na tržištima, ponajviše zbog ECB-ova programa povoljnih bankarskih kredita. No razvoj situacije u iduća tri mjeseca puno je pesimističniji. Stvaranje novih radnih mjesta opet je zakočeno pa su stope nezaposlenosti na visokim razinama. A upravo taj dio svijeta MMF, očekivano, naziva epicentrom daljnje eskalacije problema na financijskim tržištima. “Tomu su u drugom tromjesečju uvelike pridonijele političke i financijske nesigurnosti u Grčkoj, problemi bankarskog sektora u Španjolskoj i sumnje u sposobnost vlada da poduzmu i provedu fiksalne reforme. Uza sve to učinci ECB-ovih kredita počeli su iščezavati”, stoji u analizi. Ni SAD-u ne cvate cvijeće. MMF primjećuje da oporavak gubi zamah. Štoviše, 2013. bi, upozoravaju, mogla biti opasna jer bi štednja mogla smanjiti proračunski deficit za 4-postotna boda pa bi rast postao “zagušen. ”A to bi se moglo znatno preliti na ostatak svijeta“, alarmira MMF. Zbog svega navedenog MMF tvrdi da bi prioritet moralo biti rješavanje krize eurozone, a u tom smislu, kažu, najviše truda treba usmjeriti na stvaranje bankarske i fiskalne unije u Europi. ”Mjerama s europskog ‘summita’ treba dodati još elemenata poput paneuropskog sustava osiguranja depozita. Vrlo je važna i ratifikacija Europskoga stabilizacijskog mehanizma u svim zemljama članicama”, napominju.

Ima prostora za popuštanje
MMF je opet uputio i poruku Europskoj središnjoj banci zaključivši da ima prostora za daljnje popuštanje monetarne politike. “Možda će biti potrebne nestandardne mjere poput reaktivacije programa kupnje državnih obveznica ili nove runde povoljnih trogodišnjih zajmova”, poručuju u MMF-u savjetujući ostalim svjetskim guvernerima da krenu u akciju poduzimajući nekonvencionalne mjere.

Rizici i preporuke

Europa
“Mjere izglasane na lipanjskom ‘summitu’ Europske unije korak su u pravom smjeru. Međutim, nova, ponovljena nesigurnost na tržištu državnoga duga ukazuje da pravovremena primjena tih mjera, kao i daljnji napredak prema bankarskoj i fiskalnoj uniji moraju postati prioritet”, tvrde u Međunarodnome monetarnom fondu i dodaju da održivost monetarne unije treba osigurati nizom strukturnih reformi.

Amerika
MMF upozorava da SAD mora osigurati nekoliko temelja za novi rast. Prije svega, kažu, treba postići konsenzus o proračunskoj poreznoj politici te hitno povisiti granicu zaduživanja.

Tržišta u razvoju
Kreatori ekonomske politike moraju biti spremni na pad u trgovini i volatilnost tijekova kapitala.