Globalni javni dug mogao bi premašiti 100 bilijuna dolara do kraja ove godine, ocijenio je Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorivši da su planovi velikih gospodarstava za stabilizaciju zaduživanja “daleko od onoga što je potrebno”.

Fond je u utorak priopćio da je dug država, koji je naglo porastao tijekom pandemije Covida-19, nastavio rasti jer zemlje povećavaju potrošnju s namjerom da potaknu posrnuli gospodarski rast. Dug bi se trebao približiti 100 posto globalnog BDP-a do kraja desetljeća, dodaje MMF.

“Rizici za izglede duga su jako pomaknuti na lošije” i postoje “dobri razlozi za vjerovanje da bi buduće razine duga mogle biti više od trenutno projiciranih”, navodi se u izvješću, prenosi Financial Times.

Graditi rezerve
Predviđa se da će dug nastaviti rasti u zemljama uključujući Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Brazil, Francusku, Italiju i Južnu Afriku, ističe MMF. Usto, navodi se da će kombinacija državne potrošnje za financiranje prijelaza na zeleniju energiju, starenja stanovništva i sigurnosnih problema vjerojatno povećati fiskalne pritiske u nadolazećim godinama.

S opadanjem inflacijskih pritisaka i smanjenjem troškova zaduživanja američkih Federalnih rezervi, Bank of England i Europske središnje banke, “sada je pogodno vrijeme” da gospodarstva počnu ponovno graditi fiskalne rezerve, napominje MMF.

“U zemljama u kojima se predviđa daljnji porast duga …odgoda će učiniti potrebnu prilagodbu još većom”, ističe MMF i poziva na “kumulativnu fiskalnu prilagodbu” u vidu povećanja poreza ili smanjenja potrošnje od 3 posto do 4,5 posto BDP-a kako bi se smanjio dug diljem svijeta.

“Napredne ekonomije trebale bi ponovno odrediti prioritete rashoda, unaprijediti reforme prava, povećati prihode putem neizravnih poreza tamo gdje je oporezivanje nisko i ukloniti neučinkovite porezne poticaje”, navodi se.

Pritisak na fiskus
Izvješće dolazi u trenutku kada Kina pokušava potaknuti svoje gospodarstvo ogromnim fiskalnim poticajima i samo nekoliko tjedana prije američkih predsjedničkih izbora. Predviđa se da će ekonomski planovi Donalda Trumpa i Kamale Harris povećati američki savezni dug za trilijune dolara, prema nedavnom izvješću Odbora za odgovorni savezni proračun.

Zabrinutost zbog rastućih razina zaduživanja pridonijela je rasprodaji na tržištima državnih obveznica posljednjih tjedana, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i Francusku.

Neki očekuju da će britanska ministrica obrane Rachel Reeves u proračunu koji se donosi ovog mjeseca prilagoditi definiciju javnog duga koja se koristi za fiskalna pravila Ujedinjenog Kraljevstva za povećano zaduživanje. ECB je u ovogodišnjem izvješću rekao da će dugoročni izazovi “vjerojatno izvršiti pritisak na javne financije” u eurozoni, piše FT.

Dostizanje omjera državnog duga i BDP-a od 60 posto do 2070., s današnjih razina duga, zahtijevalo bi od vlada da “odmah i trajno” povećaju svoj primarni saldo, fiskalni saldo isključujući neto plaćanja kamata na javni dug, za 2 posto BDP-a u prosjeku, priopćio je ECB.