Jednotjedni razgovori srpske vlade s Međunarodnim monetarnim fondom završeni su zaključkom njegove misije kako nije realno da se deficit u državnome proračunu za idući godinu smanji na razinu od 3,6 posto bruto domaćeg proizvoda, kako je u prednacrtu  budžeta predočio Mlađan Dinkić, ministar financija.

Detaljnjim "češljanjem" svake stavke u srpskom proračunu za 2013. zaključeno je, anime, kako su prilikom njegova kreiranja precijenjeni prihodi, a istodobno potcijenjeni rashodi. Ministar financija je, zamjera MMF, zanemario državne troškove koji se odnose na podmirivanje dugova Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje, cestovnim poduzećima te raznim dobavljačima. Prema ocjeni Fiskalnog savjeta, koja se podudara sa zaključkom misije, vladi nedostaje najmanje 223 milijuna eura da podmiri obvezujuće troškove. Tu je i obveza isplata kamate na inozemne kredite od 90 milijuna eura, što predstavlja deseterostruko povećanje u usporedbi s ovom godinom. Vlada je, upozorila je misija MMF-a, suočena i s povećanim inflatornim okvirom, koji umjesto šest iznosi 13,1 posto, što će se negativno odraziti na njezina rasta inozemnoga duga. Izračunato je kako rast inflacije za jedan postotak povećava inozemni dug za milijardu eura. Za razliku od Ministarstva financija, Fiskalni savjet i Misija MMF smatraju kako deficit može biti smanjen najviše na 4,3 posto. Tako su se Dinkićeve ambicije o radikalnom smanjenju deficita i službeno rasprišile.

Aranžman

Pregovori tek u veljači

Misija u Beogradu ipak nije razgovarala o sklapanju aranžmana vrijednog milijardu eura. Domaćini očekuju da se pregovori o tome obave u veljači, kada će proračun biti definiran. Vladini ministri tvrde kako Srbiji nije potreban kredit MMF-a, ali je vladi ipak stalo do sklapanja aranžmana, kako bi kod inozemnih ulagača povećala kredibilitet, jer su ove godine direktne streane investicije iznosile rekordno niskih 400 milijuna eura.