Mirovinskim fondovima sve je teže ostvarivati dosadašnju razinu prinosa kroz “uobičajena” ulaganja, a te boljke nije lišen ni najveći državni investicijski fond na svijetu.

Na 25. obljetnicu rada norveškog državnog fonda – poznatijeg kao Naftni fond – njegov prvi čovjek Nicolai Tangen izjavio je kako div koji raspolaže s imovinom od 1,3 bilijuna dolara u budućnosti vjerojatno neće moći isporučiti dosadašnje prinose.

Ne može niže

Fond je osnovan s prvotnom namjerom kanaliziranja novca od prodaje nafte kako bi se spriječilo pregrijavanje norveškog gospodarstva. No, 1998. je prerastao u državni investicijski fond koji je već sada svakome Norvežanu osigurao 200.000 dolara mirovine.

Fond od osnutka bilježi godišnji prinos od 4,42 posto, iznad dugoročnog cilja od 4 posto, ponajviše zbog vrlo dobrih rezultata ulaganja u posljednjih 10 godina.

No, malo je vjerojatno da će to nastaviti, kazao je Tangen za Reuters. “Sada imamo rekordno niske kamatne stope i rekordno visoka dionička tržišta. S obzirom da su rekordno nisko, kamatne stope ne mogu ići još prema dolje”, smatra Tangen.

Dodao je da je sada povezanost rizika i prinosa drugačija, kako za obveznice, tako i za dionice. Po osnutku Naftni je fond isprva ulagao isključivo u državne obveznice. Ulaganja u korporativne obveznice, dionice i nekretnine dopuštena su mu kasnije.

Prošle godine fond je dobio odobrenje za izravno stjecanje udjela u projektima obnovljivih izvora energije. Od problema ostvarivanja opipljivih prinosa u sadašnjem financijskom okružju nisu “cijepljeni” ni hrvatski mirovinski fondovi, tim više jer im većinu ulaganja čine državne obveznice.

Prema posljednjim podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), u domaće državne obveznice mirovinci su uložili 60 posto imovine.

Niže razine

Iz Hanfe komentiraju kako nije izgledno ostvarivanje prinosa na obveznička ulaganja kakvi su zabilježeni u prošlom razdoblju. “Iako postoje određeni čimbenici koji bi mogli utjecati na određeni rast zahtijevanih prinosa u kratkom roku, dugoročno bi oni mogli ostati na relativno nižim razinama.

S druge strane, na drugim financijskim tržištima (poput dioničkog) povećana je kolebljivost, a u pitanje se dovode i postojeće razine cijena”, smatra Hanfa.

S obzirom na okruženje niskih kamatnih stopa moguće je da će mirovinski fondovi potražiti prinose u drugim klasama imovine, a u posljednjih godinu dana već je prisutan trend smanjivanja ulaganja u obveznice te povećanje ulaganja u dionice (pogotovo inozemne) i u investicijske fondove, dodaje regulator.

Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima (UMFO) ističe kako mirovinci izbjegavaju ulaganja u instrumente s negativnim prinosom, no čak i hrvatske državne obveznice, u koje mora biti uložen značajan dio imovine mirovinskih fondova, imaju povijesno niske prinose koji bi mogli utjecati i na manje prinose fondova u idućem srednjoročnom razdoblju.

“Stoga su u situaciji niskih prinosa na državne obveznice mirovinski fondovi primorani mijenjati paradigmu i svoje poslovanje diversificirati i usmjeriti na ulaganja koja nude više očekivane prinose.

U skladu s time, a unutar limita, podiže se alokacija u dionički dio portfelja te u alternativne klase imovine što uključuje private equity, venture capital fondove, ulaganje u nekretnine, infrastrukturu, sirovine i hedge fondove”, ističu iz UMFO-a.