Unatoč gospodarskim nevoljama, vrijednost štednje za starost u Hrvatskoj nastavila je rasti. Na kraju srpnja na računima četiriju obveznih mirovinskih fondova nagomilalo se rekordnih 127,6 milijardi kuna. Na izmaku 2020. godine na računima je bilo 119,1 milijardi, što znači da su fondovi mirovinsku štednju od početka ove godine uvećali za 7,5 milijardi kuna, prema najnovijem izvješću Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).

Očito je da golema većina zaposlenih u Hrvatskoj, koja rijetko ili nikad ne provjerava stanje na svojim mirovinskim računima u drugom stupu osiguranja, može nastaviti mirno spavati. Vrijednost njihovih budućih mirovina raste, a najvećem dijelu ljudi ušteđevina je od početka godine povećana za 4,7 posto. Uzmemo li u obzir da je prošle godine prosječni prinos na ušteđevinu iznosio oko jedan posto, obveznim mirovinskim fondovima ove godine ide znatno bolje nego lani, piše Novi list.

Povećani prinosi

Taj prosječni prinos od 4,7 posto dobilo je 94 posto članova obveznih mirovinskih fondova koji su automatski svrstani u takozvanu kategoriju B. Malobrojnima koji su odabrali ulazak u kategoriju A – to su uglavnom mlađi ljudi – vrijednost ušteđevine od početka godine povećala se za 8,5 posto. Najslabije su prošli pripadnici kategorije C, u koju se automatski stavljaju svi zaposlenici kojima do ulaska u mirovinu preostane pet godina. Prinos na njihovu štednju za starost bio je samo 0,3 posto.

Najstariji među zaposlenima, koji su pred vratima mirovine, jedini imaju razloga za zabrinutost. Oni su zapravo na gubitku. Potrošačke cijene u srpnju skočile su 2,8 posto, što znači da je inflacija pojela ne samo njihovih 0,3 posto prinosa od početka ove godine, već im je realno smanjila vrijednost mirovinske ušteđevine. Golema je većina štediša, međutim, na dobitku.

Prinosi gotovo svih štediša povećani su zahvaljujući rastu cijena dionica poduzeća, u koje su mirovinski fondovi ove godine uložili 20,2 posto štednje, najviše u posljednjih sedam godina, prema podacima Hanfe. Štednja se ulaže u dionice najčešće u kategoriji A, koja je imala i najviši prinos (8,5 posto), zahvaljujući oporavku burzi.

Međutim, štednja ljudi koji čekaju na skori ulazak u mirovinu (kategorija C) ne smije se ulagati u dionice jer su one rizične. Mora se ulagati gotovo isključivo u državne obveznice koje daju manje prinose, ali su najsigurniji vrijednosni papiri. Primjerice, mirovinski fondovi su u obveznice na kraju srpnja uložili 64,3 posto sve nagomilane ušteđevine. U kategoriji C, pak, u obveznice su uložili više od 90 posto štednje.

Mač s dvije oštrice

Na prvi pogled čini se da su najstariji među zaposlenima prikraćeni ziheraškom politikom mirovinskih fondova na koju ih prisiljava zakon. No, to ne mora biti tako. Ulaganja u dionice, iako mogu dati veće prinose od obveznica, jesu mač s dvije oštrice. Primjerice, prošla je godina zbog početka pandemije bila za mirovinske fondove razmjerno loša. Prosječni prinosi u svim kategorijama mirovinske štednje iznosili samo jedan posto, upravo zbog pada dionica na burzama. Međutim, zaposleni pred ulaskom u mirovinu lani su imali prinos od 1,15 posto, malo viši od većine štediša, jer su državne obveznice nastavile dobro kotirati.

Drugi je problem to što su kamate na državne obveznice vrlo niske, trenutačno najniže u povijesti. Zbog toga u cijelom svijetu padaju prinosi mirovinskih fondova. Prema Hanfi, ta činjenica goni fondove na to da sve veći dio mirovinske štednje prebacuju u dionice poduzeća koje smatraju obećavajućima. Ipak, četiri mirovinska fonda u Hrvatskoj – a to su Allianz, Raiffeisen, PBZ Croatia osiguranje i Erste Plavi – ne znaju što će biti sutra. Ne znaju hoće li doći do novog potresa na burzama i pada vrijednosti dionica, pa vjerojatno moraju puhati na hladno i ziheraški se držati državnih obveznica.

U izvješću za srpanj Hanfa ponovo daje do znanja da se štednja u obveznim mirovinskim fondovima, uvedenima prije 19 godina, ipak isplati. Prosječni prinosi za najveći dio štediša (kategorija B) dosad su iznosili 5,5 posto godišnje. Razmjerno malom broju štediša u kategoriji A štednja je dosad uvećavana po stopi od 7,6 posto godišnje, a najstarijima u kategoriji C rasla je za prosječnih 4,8 posto godišnje.

Hanfa ne kaže je li u kalkulaciju tih prosječnih prinosa na mirovinsku štednju uračunala inflaciju. Godišnje stope rasta potrošačkih cijena u Hrvatskoj u protekla dva desetljeća bile su, nasreću, niže od godišnjeg rasta mirovinske štednje. Međutim, inflacija je ipak umanjila te mirovinske prinose, a osobito će ih nagristi ove godine, kada je rast potrošačkih cijena najveći u posljednjih sedam godina, prema podacima Državnog zavoda za statistiku.