Rapidni rast noovoboljelih od Covida-19 u jesenskom valu doveo je zdravstveni sustav na rub pucanja, a ekonomiju pred novi “lockdown” koji malo tko više isključuje.

Čak i Vlada poziva na donacije za borbu protiv koronavirusa suočena milijardama kuna proračunskog manjka i neizvjesnom idućom godinom.

Koliko je korona kriza udarila na fondove, je li štednja za mirovine sigurna i kako su po nove prinose članovima prvi puta zakoračili na tržište nekretnina za Poslovni dnevnik govori Mario Staroselčić, član Uprave AZ-a, društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

Kako se epidemija, pad BDP-a i zaposlenosti, odrazila na uplate doprinosa, broj članova i imovinu AZ fondova? Je li mirovinska štednja sigurna?

Ukupan broj članova, uplaćeni doprinosi i ukupna imovina AZ fondova u prvih devet mjeseci ove godine veći su u odnosu na isto promatrano razdoblje lani.

Konkretno u prvih devet mjeseci 2019. u AZ obvezne fondove uplaćeno je 1,82 milijardi kuna doprinosa, a istom razdoblju ove godine 1,85 milijardi, dok je ukupna imovina pod upravljanjem krajem rujna 2019. bila 45,1 milijardu kuna je, a na 30.09. ove godine 47,5 milijardi kuna.

Iz tih podataka dalo bi se zaključiti da su mjere koje je provela Vlada, u suradnji s HNB-om, u cilju stabilizacije domaće ekonomije, tržišta rada i plaća, amortizirale glavne negativne efekte uzrokovane epidemijom.

Istodobno, konzervativna investicijska politika ostavila nam je dovoljno likvidnosti da iskoristimo prilike koje su se ukazale na globalnim dioničkim tržištima u prvoj polovici godine te da uslijed izbijanja panike zbog neizvjesnosti koju je donijela pandemija kao dugoročni investitori povećamo udio kvalitetnih dionica u portfelju, ali po nižim cijenama.

Stabilizacija cijene javnog duga Hrvatske, oporavak vodećih dioničkih tržišta i ostali događaji koji su uslijedili nakon početnog šoka u konačnici su nam omogućili da i u ovoj kriznoj godini u B i C kategoriji fondova, u kojima se nalazi preko 99 posto imovine AZ obveznih fondova, ostvarimo pozitivne prinose.

Tako su prinosi naših fondova u ovoj godini (na 23. listopada) iznosili u najvećem fondu B 0,4 posto, C fondu 0,06 posto, a u najmanjem A fondu – 3,07 posto, dok su prosječni godišnji prinosi od osnivanja fondova na isti datum iznosili u B fondu 5,33 posto, C fondu 4,69 posto i A fondu 6,24 posto.

Dakle, velikoj većini naših članova i u iznimno zahtjevnoj 2020. sačuvali smo i uvećali njihov novac namijenjen mirovini, a prosječni godišnji prinosi od osnivanja fondova su i dalje na iznimno dobrim razinama.

Vlada je ponovno izašla sa setom mjera za pomoć privatnom sektoru, od skraćivanja radnog vremena, obustave doprinosa u nadi da situacija s korona virusom neće dugo potrajati. No, eskaliraju li problemi i u 2021. (bez cjepiva epidemiološka situacija ide u tom smjeru) financiranje države dolazi u pitanje. Bojite li se da će se na stolu naći opcija (privremene) obustave doprinosa u II. stup i što bi to značilo za OMF-e?

Pozdravljamo i nove mjere Vlade s kojima se pomaže gospodarstvu u lakšem nošenju s negativnim posljedicama korona krize.

Koristi domaćem gospodarstvu od postojanja mirovinskih fondova kao i dodatan faktor stabilnosti kojeg pružaju domaćem financijskom sustavu i tržištu kapitala vidljivi su kroz sve naše dosadašnje aktivnosti i projekte od osnivanja. Kad govorimo o aktualnoj krizi gotovo svi scenariji predviđaju smirivanje u sljedećoj godini u kojoj bi trebao započeti oporavak, iako još ne znamo s kakvom dinamikom.

No, vjerujem da čak i u tom crnom scenariju kojeg spominjete postoje puno učinkovitije mjere stabilizacije financija i pomoći gospodarstvu od privremene obustave uplata doprinosa u drugi stup. Osobito u svjetlu upravo suprotnog trenda u razvijenim zemljama pod utjecajem dužeg životnog vijeka i nižih prinosa koji zovu na promišljanje o povećanju izdvajanja za mirovinu.

Kako gledate na preporuku i očekivanje Hanfe da mirovinski fondovi budu proaktivniji u oporavku iz krize? Vidite li (i gdje) u ovoj krizi priliku što je česta krilatica posljednjih mjeseci?

Izreka da je svaka kriza ujedno i prilika osobito je izražena i točna u svijetu investiranja, a spremnost da poremećaje na tržištima kapitala koji se mogu pojaviti iz različitih izvora uspijete iskoristiti čini razliku između uspjeha i neuspjeha.

Već sam spomenuo da smo paniku iz prvog dijela godine iskoristili za povoljnija ulaganja u dionice šireći i jačajući naš portfelj. Mirovinski fondovi su u prvom dijelu godine investirali 500 milijuna kuna u fond za stabilnost sa svrhom stabiliziranja tržišta državnih obveznica.

Čitavo vrijeme krize bili smo proaktivni u predlaganju projekata za pomoć oporavka gospodarstva, a koji su kompatibilni našem primarnom cilju zaštite imovine i ostvarivanja održivih prinosa za članove.

Sa zadovoljstvom mogu reći da je naša inicijativa prepoznata od strane Vlade i našeg regulatora Hanfe pa bi uskoro trebao zaživjeti fond težak milijardu kuna za ulaganja u mala i srednja poduzeća, a u kojem će AZ fondovi značajno participirati.

Vjerujemo da će osim ovog fonda uskoro slijediti i realizacija drugih projekata koji su mirovinskim fondovima kao velikim institucionalnim ulagačima interesantni, a doprinose razvoju hrvatskog gospodarstva.

To su prije svega infrastrukturni projekti, dokapitalizacije i privatizacije.

Proljetos su mirovinski fondovi sudjelovali u HNB-ovom otkupu obveznica države za oslobađanje likvidnosti. Koliko ste državnog duga prodali iz svog portfelja i jeste li ga u potpunosti zamijenili novim izdanjima (uz koji prinos)? Jesu li takvi (ili slični) aranžmani i dalje na stolu?

U cilju amortiziranja negativnih učinaka epidemije na domaći financijski sustav, a samim tim i na gospodarstvo, HNB je, kao i glavnina drugih centralnih banaka u razvijenom svijetu implementirala dodatne mjere monetarne politike.

Pritom je proširen krug subjekata koji su u navedenim mjerama mogli participirati. Kvantitativne mjere otkupa dijela državnih obveznica na sekundarnom tržištu od strane središnjih banaka sastavni su dio alata monetarne politike razvijenih tržišta još od globalne financijske krize.

Provedba sličnih aktivnosti na lokalnom tržištu pokazatelj je konvergencije Hrvatske prema razvijenim tržištima EU što smatramo pozitivnim.

S obzirom na svoju veličinu i ulogu, te značajan udjel državnih obveznica u portfeljima i mirovinski su fondovi sudjelovali u mjerama središnje banke čime smo pomogli stabilizaciji tržišta pri čemu je profil rizičnosti fondova ostao nepromijenjen.

Imovina obveznih mirovinskih fondova je od 2010. do danas narasla za 216% dok je BDP kumulativno narastao za 11 posto. Jesu li OMF-i prerasli Zagrebačku burzu? S obzirom na pad prinosa, u kojem tipu ulaganja se mogu tražiti adekvatni povrati?

Hrvatski mirovinski fondovi svojom veličinom predstavljaju respektabilnog institucionalnog investitora u široj regiji i prerasli su ne samo lokalnu burzu nego i burze susjednih zemalja.

No, bez obzira na to mirovinski fondovi jesu i ostat će prisutni na domaćem tržištu kapitala spremni podržati i investirati u ekonomski isplative i dugoročno održive projekte koji istovremeno vode računa o visokim standardima korporativnog upravljanja. Dodatno, OMF-ovi kategorije A imovinom su bitno manji od kategorije B te im lokalno tržište kapitala ostaje svakako u fokusu.

U situaciji iznimno niskih kamatnih stopa na obveznice, za koje se očekuje da potraju obzirom na aktivnosti središnjih banaka te trenutno nizak rizik pojave inflacije, i relativno visokih cijena dioničkih tržišta, aktivno radimo na pronalaženju novih projekata iz sfere dozvoljenih alternativnih ulaganja, u što ubrajamo ulaganja u infrastrukturne projekte, nekretninske projekte, private-equity fondove, venture fondove i sl.

U budućem razdoblju udio dionica i alternativnih ulaganja povećat će se u odnosu na udio obveznica, portfelji fondova postat će kompleksniji i zahtijevat će dodatna znanja i eksperte u pojedinim visoko specijaliziranim područjima.

Treba biti oprezan u dodavanju rizika u portfelj i izbjeći zamku da se pod svaku cijenu moraju ostvariti prinosi na kakve smo navikli zadnjih desetak godina. To možda neće biti moguće ako želimo prije svega čuvati sigurnost ulaganja.

Povijest nam daje dovoljno primjera gdje su ulagači imali višegodišnja razdoblja bez prinosa ili čak i gore od toga, ali su dugoročno ipak profitirali i zaradili na svojim ulaganjima.

Smisleno je prilagoditi očekivanja, transparentno ih komunicirati s javnošću i raditi na podizanju ukupne financijske pismenosti, umjesto ‘rastezati’ profil rizičnosti fondova riskirajući kvalitetu ulaganja u cilju zadržavanja povijesnih razina prinosa u potpuno promijenjenim okolnostima.

Upravo ste realizirali novi projekt, prvi put jedno društvo izlazi na tržište nekretnina?

Novi projekt rezultat je želje za povećanjem alternativnih ulaganja u cilju ostvarivanja optimalnog prinosa za naše članove uz prihvatljivu razinu rizika.

Ulaganje je provedeno dokapitalizacijom društva M7 Primo u iznosu od 161 milijun kuna, čime su AZ fondovi stekli udio od 99,9%, a ta će sredstva biti iskorištena za preuzimanje logističko-distributivnog centra od 33.000 m2 u Sv. Heleni. To je prvo ulaganje ovakve vrste. Stručnu podršku u ovom projektu pruža nam iskusni profesionalac za upravljanje portfeljima nekretnina – M7 Real Estate Hrvatska.

Logističko-distribucijski sektor je rastući, a dodatnu važnost dobio je u aktualnim okolnostima korona krize te zaoštravanja trgovinskih odnosa između SAD i Kine.

Kako bi osigurali ispunjavanje visokih regulatornih zahtjeva, društvo M7 Primo uvrstit će se na Zagrebačku burzu u razdoblju od najviše godinu dana od dana dokapitalizacije, što pokazuje spremnost društva na transparentno poslovanje i visoke standarde korporativnog upravljanja.

Navedena kompanija ujedno će biti i platforma za potencijalna buduća ulaganja AZ fondova u nekretninske projekte koji zadovolje naša očekivanja i vrlo zahtjevne kriterije. To nije zaokret u investicijskoj politici već logičan slijed u diverzifikaciji portfelja s čime ćemo nastaviti i dalje, ovisno o kvaliteti projekata na tržištu.