Za razliku od mirovinskih fondova, redovno pod povećalom politike zbog primamljivih 130 milijardi kuna budućih mirovina, mirovinska osiguravajuća društva (MOD) daleko su od svjetla reflektora, premda posluju već dva desetljeća, od samih početaka mirovinske reforme.

Sa sve brojnijim umirovljenjima, MOD-ovi će preuzimati upravljanje štednjom, koja trenutno doseže oko dvije milijarde kuna.

Uz aktualnu demografiju, nezavidni omjer radnika i umirovljenika koje financiraju i garnirano slabašnim potencijalom gospodarstva, nužno je proširiti mogućnosti ulaganja mirovinske štednje, rečeno je na obilježavanju 20. obljetnice poslovanja MOD-ova u Hrvatskoj.

Povrat za 7 do 9 godina

Tom prilikom svečano je puštena u rad solarna elektrana na krovu Poslovnog centra Mani u Buzinu koji će godišnje proizvoditi 375 MWh električne energije. Raiffeisen MOD uložio je ukupno oko 100 milijuna kuna kapitala osiguranika u elektranu i poslovni centar što predstavlja iskorak u nove investicijske prilike kakve važu fondovi i društva koji upravljaju budućim mirovinama.

“Ukupna investicija iznosi 15 milijuna eura, na to ulaganje odlučili smo se jer donosi dobar prinos. Renta je vezana za inflaciju što nam je perfektna zaštita”, rekao je predsjednik uprave Raiffeisen MOD-a Željko Bedenic. Pojašnjava da je očekivani povrat investicije u elektranu 7 do 9 godina, dok se povrat ukupne investicije u poslovni centar očekuje kroz 12 do 15 godina.

Dodao je da je s HEP-om dogovoren otkup proizvedene električne energije do kraja godine nakon čega će se vidjeti produženje ugovora. Govoreći o mirovinama u budućnosti, Bedenic kaže da je uz postojeća ograničenja teško očekivati da će biti “veće od četvrtine prosječne plaće”.

Željko Bedenic, predsjednik Uprave Raiffeisen MOD-a/D. Višnjić/PIXSELL

“Država nije alkemičar, a fondovi nisu iluzionisti. Teško je od 5 posto doprinosa napraviti veliku imovinu. Ono što možemo promijeniti je način na koji upravljamo sredstvima. Lokalna zajednica ima potrebe, a struka ih može filtrirati.

Ne bismo bili zainteresirani za Bandićeve fontane, ali bismo, primjerice, za revitalizaciju Zagrebačkog velesajma”, iznio je jedan od mogućih ulagačkih ‘win-win’ projekata Bedenic.

Osvrćući se na dva desetljeća od mirovinske reforme kojima je uspostavljen sustav baziran na tri stupa, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić rekao je da će tijekom ove godine analizirati njezini efekti i da je prethodnim izmjenama Vlada išla u jačanje prvog stupa.

Najavio je da uskoro u javnu raspravu idu izmjene i dopune zakonskog okvira kojima će proširiti lepeza ulaganja. “Želimo podržati ovakve investicije, da novac naših osiguranika bude zaštićen i u uvjetima inflacije i kada su prinosi mirovinskih fondova niži”, rekao je.

Što sa 2. stupom?
Na novinarsko pitanje ima li Vlada plan za jačanje drugog stupa, čija reforma nikada nije dovršena posebno u kontekstu procjena da na tržištu rada nedostaje najmanje 280.000 onih koji uplaćuju u drugi stup da bi bio održiv, Piletić je bio daleko manje konkretan.

“Imamo situaciju da nikada nismo imali više osiguranika, nikad manje stanovnika i manje nezaposlenih. Omjer umirovljenika i radnika je 1 naprema 1,3, nismo toliko lošiji od europskog prosjeka koji iznosi 1 naprama 1,6, no Vlada će predložiti čitav niz mjera za mirovinski sustav”, rekao je ministar.

Članica Uprave RMOD-a Biserka Žalac rekla je da proteklih 20 godina pokazuje “dobre rezultate i put u budućnost kojim ide mirovinska reforma u Hrvatskoj”.

Iznijela je podatak da je od osnutka Raiffeisenov MOD isplatio više od 50.000 mirovina, uglavnom dobrovoljnih, a unazad nekoliko godina otkad je država omogućila kombiniranih mirovina započele su i prve isplate obveznih mirovina.

“Naš cilj je povećanje mirovina za sve korisnike i posljedično povećanje kvalitete njihovih života, to je zadaća svih nas”, rekla je Žalac.