Dok čekaju novo popuštanje ograničenja ulaganja mirovinski fondovi u Europi našli su se pod valom kritika da su u potrazi za prinosima uskočili na vlak špekulacija na burzama sirovina, poglavito žitarica i energije, čime pomažu inflaciju koja ruši životni standard vlastitih članova i kreira globalnu krizu hrane. Domaćim mirovinskim fondovima zabranjene su investicije u izvedenice u špekulativne svrhe, no jesu li i u kojoj mjeri izloženi posredno, ulaganjima u investicijske fondove koji takva ograničenja nemaju, regulator ne zna.

Za Hanfu dileme nema – mirovinci i špekulacije, čak i pod cijenu podebljavanja mirovina, ne mogu zajedno.

“Prema hrvatskim propisima, ulaganja obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova u financijske izvedenice u špekulativne svrhe nije dozvoljeno i jasno je navedeno da se izvedenice čija je temeljna imovina roba ne smatraju dozvoljenim ulaganjima u financijske izvedenice. Dobrovoljni fondovi ne smiju ulagati u plemenite metale niti u potvrde koje ih predstavljaju, kao niti stvoriti izloženost prema plemenitim metalima i drugim robnim burzama”, ističe Agencija.

Unatoč crvenom svjetlu, dva pitanja suštinski ostaju nedefinirana – što su to špekulacije (a da nije redovna burzovna trgovina) te što je s ulaganjima u investicijske fondove i njihovo špekuliranje s cijenama. Prvo je možda u domeni investicijske teorije, no na drugo odgovor nema ni regulator koji prati tek formalne izloženosti ni sama industrija. U kojoj mjeri provjeravaju u što ulažu investicijski fondovi u inozemstvu, a u koje su krajem kolovoza preusmjerili 11,6 milijardi kuna (8,8 posto ukupne imovine), nismo uspjeli doznati.

Na pitanje prati li Hanfa podatke o posrednoj izloženosti kroz ulaganja u investicijske fondove odgovaraju tek da su ulaganja “jasno su zakonom ograničena po pitanju maksimalne izloženosti i limita pa tako i ona u investicijske fondove”.

“U svrhu izračuna posredne izloženosti pojedinim vrstama imovine uzimaju se u obzir i ulaganja u udjele UCITS fondova, a navedeno Hanfa provjerava u sklopu svojih redovnih nadzora”, poručuju.

Lighthouse Report, neprofitna medijska organizacija, analizirala je portfelje više od 70 najvećih mirovinskih fondova u Španjolskoj, Italiji, Njemačkoj, Nizozemskoj, V. Britaniji, Finskoj i Danskoj. Utvrdili su da neki od najvećih ulažu milijarde eura na tržišta sirovina i posredno guraju inflaciju. Dijelu fondova direktno je zabranjeno špekuliranje sirovinama, posebno hrane, no tri najveća u Nizozemskoj, Velikoj Britaniji i Danskoj imali su 37,6 milijardi eura uloženo u toj imovini krajem 2021.

Iako se za eksploziju cijena žitarica najčešće umpire prstom u rat u Ukrajini, zaključak UN-ove Konferencija o trgovini i razvoju (UNCTAD) je da je “rat doprinio toj situaciji”, no je “nedovoljno pažnje posvećeno ulozi špekulanata i groznici klađenja u financijskim izvedenicama, swapovima sirovina i ETF-ova”.

Pod baražnom vatrom

Domaći fondovi godinama su pod baražnom vatrom da previše ulažu u javni dug, državne obveznice te da bi trebali portfelje proširiti dionicama i ostalim klasama imovine. Nerijetko su i pod kritikama kada volatilnost tržišta rezultira negativnim prinosima pri čemu se zanemaruje prinos od osnivanja. Četiri obvezna fonda odavno su prerasla gabarite lokalnog tržišta; krajem kolovoza upravljali su s gotovo 132,5 milijardi kuna štednje svojih 2 milijuna i 150 tisuća osiguranika. Samo u kolovozu iz doprinosa im se slilo 705,5 milijuna kuna. U državnim obveznice imaju 77 milijardi kuna (58,2%), a 16,4 milijarde je dionicama i GDR-ovima. Gotovo četvrtina portfelja je u stranoj imovini, 31 milijarda kuna. Od toga u dionicama 10 milijardi kuna (8%) te stranim državnim obveznicama 6,2 milijarde kuna (4,7%).

Darko Brborović, nekadašnji čelnik OTP Investa, ističe da stvari ipak treba sagledati dublje od tvrdnje da sudjeluju u špekulacijama s cijenom hrane.

”Treba usporediti financijske tijekove na robnim burzama s obujmom fizičke trgovine. Moj dojam je da europski mirovinski fondovi nemaju snage pokrenuti globalna tržišta hrane u usporedbi s hedge fondovima iz SAD-a”, kaže Brborović napominjući da je moguće da su se uključili na robna tržišta na valu rasta cijena, no obujam uloženog kap je u moru ukupnih transakcija. Jedan poznavatelj fondovske industrije pod uvjetom anonimnosti ističe da su hrvatski fondovi tradicionalno konzervativni. “Teoretski moguće je da budu izloženi ‘futuresima’ na robnim burzama, no ne vjerujem u cijelu tu konstrukciju. Čak i da posredno imaju koristi od skoka cijena sirovina, pa oni nisu tu da svijet čine boljim mjestom već da zarade penzije članovima”, argumentira.

Ulagačke prakse izazivaju zabrinutost u okolnostima kada Europa namjerava dodatno olabaviti regulaciju za ulaganja, a izmjene zakona za ulaganja mirovinskih fondova već su u javnoj raspravi. Čelnik Hanfe Ante Žigman nedavno je mirovincima poručio da “bi trebali izaći snažnije na strana tržišta” te najavljuje širenje lepeze prihvatljive imovine za ulaganja. Ovisno o kategoriji fonda, to uključuje mogućnost izravnog ulaganja u nekretnine, neuvrštene hipotekarne obveznice te prenosive vlasničke vrijednosne papire kojima se trguje na multilateralnim trgovinskim platformama (MTP).

Za postojeće klase imovine se povećavaju limiti davanjem više prostora za formiranje investicijskih strategija, pri čemu se dopušta veća izloženost prema dioničkom portfelju, investicijskim fondovima s javnom ponudom i alternativnim fondovima. Uvodi se geografska diversifikacija portfelja kao dio principa raspršenosti ulaganja, za kategorije A i B povećava se mogućnost korištenja izvedenica, bilo za zaštitu portfelja, bilo za efikasno upravljanje portfeljem, dok se kategoriji C povećava mogućnost korištenja izvedenica za zaštitu portfelja, nabraja regulator polja mna kojima se otvaraju vrata u potrazi za prinosima članovima.

”Daljnja deregulacija trend je i u hrvatskom zakonodavstvu, a kako bi se mirovinskim fondovima omogućila veća disperzija ulaganja, ali uz istodobno zadržavanje primjerene razine rizika koji, s obzirom na specifičnu zadaću mirovinskih fondova, mora biti pažljivo izbalansiran”, naglašava Hanfa.

Podcijenjena stopa inflacije

A sama inflacija, duboko u srži ove priče, još će daleko u 2023. biti tema u Europi i Hrvatskoj, vjeruje Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta smatrajući da je rujanskih 12,8 posto – podcijenjena brojka.

”Uzmite da statistički proizvodi čija je cijena zamrznuta su značajni u ponder inflacije, no nema ih uvijek na policama, to je metodološka greška. Problem Europe je što se poremećaji s energentima, dijelom i rast cijena hrane gledaju kao privremeni šok, a ne novo trajno stanje koje u dugom roku znači pad životnog standarda u Uniji”, smatra.

Inflaciju će odrediti kretanje cijene nafte nakon američkih izbora u studenom i europske sankcije na uvoz iz Rusije u prosincu u uvjetima slabljenja eura”.

Do američkih izbora SAD će značajno otpuštati rezerve koje će potom trebati napuniti u uvjetima kada OPEC smanjuje proizvodnju pa će špekulacije već početi gurati cijene krajem studenog”, kaže Lovrinčević. Dodaje da toj slici treba dodati utjecaj ispražnjenih skladišta plina u veljači i upitnog dotoka plina koja će dodatno pogoršati izglede cijena energenata, a otvoreno je kako će izgledati odnos Europe i Kine te eventualnih novih poremećaja u dobavnim lancima. U prognozama inflacije ne treba s uma smetnuti ni ljudski faktor, činjenicu da sa svakim odlaskom u trgovinu raste frustracija i bijes građana koji svakodnevno imaju novi podsjetnik koliko su im dobra i usluge sve manje dostupne. Francuska je, tradicionalno, pokrenula val protesta protiv, najavljuju ih i domaći sindikati javnih službi, i realno je pitanje trenutka kada će se val zahtjeva za većim plaćama preliti na ostatak Europe.