U ovoj godini mirovinski fondovi stvorili su "višak" od čak 4,82 milijarde kuna. Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za listopad, imovina četiriju mirovinskih fondova u deset mjeseci 2012. zabilježila je rast od ukupno 8,93 milijardi, dok su istodobno članovi tih fondova u tom su razdoblju kroz doprinose uplatili 4,11 milijardi kuna. Neto imovina četiriju OMF-ova na kraju prošloga mjeseca iznosila gotovo 50 milijardi kuna, a početkom godine upravljali su sa 41,06 milijardi. Promatra li se kretanje imovine unazad nekoliko godina, može se zaključiti kako je ova najbolja dosad. Lani a u isto vrijeme rast je iznosio 3,99 milijardi, a godinu prije 5,56 milijardi kuna. Ako se pak promatra kretanje imovine od 2002. kada su mirovinski fondovi stvoreni, ona je dosegnula 50 milijardi kuna od čega je uplatama od doprinosa prikupljena ukupno 41 milijarda kuna. Ostatak je novostvorena vrijednost. Znači, od devet milijardi kuna "viška" koje su mirovinci stvorili u posljednjih 10 godina, polovica je stvorena u 10 mjeseci ove godine. Najveći dio ukupnog ovogodišnjeg rasta svih četiriju fondova odnosi se na državne obveznice. Udio državnih dužničkih papira u portfeljima fondova porastao je za nešto više od šest milijardi kuna. Na kraju listopada fondovi su u tim papirima imali 33,25 milijardi kuna, a na početku godine 27,17 milijardi.

Izbjegavaju domaće dionice
S druge strane, mirovinci su ove godine ulagali više u druge segmente nego u vrijednosnice kompanija. Imovina u domaćim vrijednosnicama porasla je 366 milijuna kuna i na kraju listopada iznosila je 6,11 milijardi. Imovina u gotovini skočila je za 923,6 milijuna kuna i zaustavila se na 1,15 milijardi. Da situacija bude pesimističnija po domaće dionice, imovina u onim inozemnima porasla je više – čak 420,4 milijuna kuna na ukupno 3,32 milijarde kuna. No samo dva fonda ostvarila su rast u tom dijelu. AZ i RBA imali su plus od 617 milijuna kuna, dok su Erste Plavi i PBZ/CO imali pad od 197,3 milijuna. Najviše se na inozemstvo fokusirao AZ fond što je rezultiralo je rastom te imovine za 440 milijuna kuna na 2,53 milijarde. Statistika pokazuje i kako zbroj ukupne inozemne imovine od 5,53 milijardi i gotovine od 1,15 milijardi, čini 6,68 milijardi, odnosno 567 milijuna kuna više od vrijednosti imovine u domaćim dionicama. No najviše u domaćim dionicama, promatra li se taj broj u odnosu na ukupnu imovinu fonda, ima PBZ/CO. U domaće dionice uložili su 15,41% imovine. Slijedi Raiffeisen OMF sa 14,04 posto, Erste Plavi sa 12,85 posto te AZ fond sa 9,25 posto.

Ljestvica ulaganja
No promatraju li se apsolutni iznosi, najviše je uložio RBA. Riječ je o 2,12 milijarde kuna, a više od pola uloženo u HT, krajem listopada imali su 5,7 milijuna komada tih dionica. Budući da je cijena te dionice bila 206 kuna, RBA je imao u HT-u 1,2 milijuna kuna. Drugi najveći iznos u domaćim dionicama imao je AZ fond. Riječ je o 1,87 milijardi kuna, no polovica su bile dionice Ine. Na kraju listopada AZ je imao nešto manje od 228.000 dionica te kompanije čija cijena je posljednjeg dana u mjesecu bila 4174 kuna, što znači da je AZ u Ini imao 943,8 milijuna kuna. Slijedi PBZ/CO koji je imao uloženo 1,26 milijardi kuna. Daleko najveći ukupni rast imovine desetomjesečnom razdoblju imao je AZ s porastom od 3,54 milijarde. Posljednjeg dana listopada upravljao je sa 20,11 milijardi kuna, a gotovo dvije trećine čine državne obveznice. Raiffeisenovu fondu,  imovina je rasla 2,72 milijarde kuna i dosegnula nešto više od 15 milijardi. PBZ/CO je porastao 1,34 milijarde na 8,19 milijardi.

Nove vrijednosti
Najslabiji rezultat u apsolutnim iznosima ostvario Erste Plavi. Rast je iznosio je 1,31 milijardu kuna i na kraju listopada upravljao je sa 6,67 milijardi. No, ostvarili su najbolji relativni rast – za gotovo četvrtinu u odnosu na početak godine. Uzme li se  u obzir rast imovine i uplaćeni doprinosi, fond Erstea stvorio je najviše dodane vrijednosti u relativnim iznosima. Omjer doprinosa i rasta je 42,2%, što znači da je fond u 10 mjeseci stvorio gotovo 58% nove vrijednosti. Promatra li se količina "svježih" kuna, prednjači AZ koji je stvorio novih gotovo 2 milijarde. Ukupno gledajući na razini svih fondova, u 10 mjeseci stvoreno je novih 4,82 milijardi, odnosno novih 54 posto.