Više od 2,1 milijun članova obveznih mirovinskih fondova može biti zadovoljno lanjskim uvećanjem svoje ušteđevine s obzirom na jedan od najboljih rezultata što se tiče prinosa od 2014., kada su uvedene tri potkategorije.

Međutim, ova godina donosi nove izazove uslijed očekivanog povećanja kamatnih stopa što bi kratkoročno moglo negativno utjecati na prinose.

U tom se kontekstu postavlja i pitanje novih vrsta ulaganja mirovinskih fondova, poput nekretninskih investicija. Prema podacima Hrportfolija, indeks najbrojnije kategorije B u kojoj za mirovinu štedi 1,9 milijuna članova lani je ostvario rast od 7,33 posto.

Statistika Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) pokazuje da se lanjski rezultat smjestio na treću poziciju po uspješnosti od 2014. godine. Veći prinos ostvaren je samo 2014. kada je MIREX B uvećan za 11,4 posto te 2019. kada je ostvaren rast od 9 posto.

U kategoriji B dva su fonda ostvarila bolji rezultat od mjerila, Erste Plavi (10,15 posto) i PBZ/Croatia osiguranje (9,21 posto). AZ i Raiffeisen ostvarili su vrlo sličan rezultat od 6,15, odnosno 6,22 posto rasta prinosa.

Dvoznamenkaste rezultate bilježe fondovi u kategoriji A koja je izloženija dionicama. MIREX te kategorije skočio je u 2021. za 13,4 posto, a kao i u kategoriji B, bolji od indeksa bili su Erste Plavi i PBZ/Croatia osiguranje s rastom između 14,6 i 16,1 posto. AZ i Raiffeisen zabilježili su rast od 10,6 do 11,4 posto.

Relativno nezadovoljno može biti samo 60.000 članova najkonzervativnije kategorije C koja je izložena isključivo obveznicama. MIREX te kategorije uvećan je simboličnih 0,4 posto. U toj kategoriji Raiffeisen, Erste Plavi i AZ ostvarili su rast između 0,4 i 0,7 posto, a prosjek jedino kvari PBZ/CO koji je ostvario negativan rezultat od -0,1 posto.

No, mnogo važniji je podatak da je veliki pad tržišta kapitala u 2020. koji su snažno osjetili i domaći mirovinski fondovi ostao tek ružna epizoda. “MIREXI svih kategorija fondova su se oporavili već i tijekom 2020. godine.

Nakon šokova na financijskim tržištima u prvoj polovici 2020. godine, MIREX-i su u drugoj polovici 2020. opet snažno rasli te su već 2020. svi završili u malom plusu. Prošla godina je pak donijela iznimno snažan rast MIREX-a A i B kategorije, dok je kod C fondova koji gotovo isključivo ulažu u obveznice 2021. bila godina stagnacije”, komentirali su iz Hanfe.

Dijana Bojčeta Markoja/G. Stanzl/PIXSELL

Hoće li se ovakvi dojmljivio rezultati ponoviti u ovoj godini teško je reći, tim više jer globalnim financijskim tržištima predstoji povećanje kamatnih stopa, što je najavila američka središnja banka Fed, a Banka Engleske već je krenula u taj proces.

No, to je samo jedan od izazova s kojim će se ove godine suočiti upravitelji mirovinskih fondova. Dijana Bojčeta Markoja, čelnica Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) komentirala je kako su zahvaljujući još uvijek prisutnim mjerama poticanja kroz fiskalne i monetarne instrumente najveća svjetska gospodarstva (SAD, EU, Kina) u 2021. zabilježila osjetan rast, odnosno oporavak u odnosu na pandemijsku 2020. godinu.

“Za 2022. se, uslijed još uvijek niske baze na osnovu posljedica korona krize, očekuje nastavak rast svih važnijih svjetskih ekonomija, iako po nešto nižim stopama nego u 2021. Problemi u lancima opskrbe, za koje se očekuje da bi se mogli protegnuti i u 2022., te ograničenja u proizvodnji čipova negativno utječu na svjetsku proizvodnju i isporuku roba, dok je potražnja za robama na svjetskoj razini značajno povećana. Osim procikličke monetarne i fiskalne politike na potražnju značajno utječe i akumulirana štednja građana na osnovu izostanka potražnje u pandemijsko vrijeme”, ocjenjuje Bojčeta Markoja.

Pritisak na rast plaća
Prema njezinom mišljenju, pritisci na rast inflacije, primjetni u proteklih nekoliko mjeseci u razvijenim gospodarstvima, mogli bi se nastaviti i u 2022.

“Rast cijena energije (nafta, plin, električna energija) i sirovina, koji ima utjecaja na proizvođačke cijene (PPI su dosegli dvoznamenkaste razine) bi mogao dodatno utjecati na rast potrošačkih cijena za krajnje korisnike u 2022. Utjecaj na rast cijena u 2022. može proizići i iz rasta cijena poljoprivrednih proizvoda na koje su negativno utjecale vremenske neprilike u državama koje su veliki proizvođači pojedine kulture”, smatra Bojčeta Markoja.

U UMFO-u smatraju i kako je, zahvaljujući državnim poticajima usmjerenim na zadržavanje niskih stopa nezaposlenosti, moguće da će u idućem razdoblju biti vidljiv i pritisak na rast plaća.

“Nedostatak radne snage čak i u niže plaćenim industrijama može dovesti do pokretanja spirale rasta plaća (pogotovo u djelatnostima koje nemaju izravan konkurentski pritisak s tržišta) koji bi se prelio u daljnji rast cijena.

Očekivani rast hrvatskog gospodarstva od 6,8 posto u 2021. i 4,4 posto u 2022. (prognoze HNB-a iz srpnja 2021.) bi, uslijed vrlo dobre turističke sezone 2021. te povećane inozemne i domaće potražnje u ovoj i idućoj godini, mogao biti i nadmašen.

Veliki utjecaj na hrvatsko gospodarstvo će imati i daljnji razvoj korona krize, pogotovo utjecaj na sektor turizma u 2022. Smirivanje pandemije te premašivanje turističkih rezultata iz 2019. bi u svakom slučaju imalo pozitivan utjecaj na cjelokupno gospodarstvo u idućoj godini”, smatra čelnica strukovne udruge mirovinskih fondova.

Što će se događati s portfeljima mirovinskih fondova u ovoj godini i kakav će utjecaj navedene najave podizanja kamatnih stopa imati na donošenje investicijskih odluka tek će se vidjeti, smatraju u Hanfi.

“Podizanje kamatnih stopa u kratkom bi roku moglo imati negativan utjecaj na prinose mirovinskih fondova, no u srednjem i dužem roku bio bi vidljiv pozitivan utjecaj. Stoga je na fond menadžerima odgovornost da pažljivo i odgovorno donose buduće investicijske odluke, a Hanfa će kao i inače pratiti da njihova ulaganja budu u skladu sa svim zakonskim ograničenjima.

Kad se promatraju trenutačni portfelji mirovinskih fondova u odnosu na zakonska ograničenja, fond menadžeri imaju dovoljno prostora za buduće alociranje portfelja u bilo kojem smjeru u kojem procijene da je najbolje ići”, tvrde u financijskom regulatoru.

Kada je riječ o domaćim kamatnim stopama, s obzirom na stabilnost tečaja kojeg bi mogla podržati dobra turistička sezona, kao i značajan priljev sredstava iz europskog Višegodišnjeg financijskog okvira te Next Generation EU okvira (oko 25 milijardi eura kroz 7 godina) u UMFO-u u ovoj godini ne očekuju značajniji rast kunskih kamatnih stopa potreban za stabilizaciju tečaja, već bi se kamatne stope trebale kretati u skladu s euro kamatnim stopama.

“Stope inflacije bi se također trebale kretati na razinama stopa inflacije u eurozoni. Mogući ulazak Hrvatske u eurozonu od 1. siječnja 2023. bi također trebao pozitivno djelovati na ograničenje rast kamatnih stopa u našoj zemlji, odnosno dovesti do smanjenja razlike između prinosa na hrvatske obveznice i obveznice država eurozone”, kaže Dijana Bojčeta Markoja.

Intenziviranje ulaganja
Prošla godina donijela je značajniju promjenu u ulaganjima mirovinskih fondova na što ih je natjerao pad prinosa u državne obveznice koje čine 58 posto ukupne imovine od 131 milijardu kuna. Naime, kupnjom udjela u tvrtkama koje upravljaju logističkim centrima u Svetoj Nedelji i Svetoj Heleni mirovinski fondovi izložili su se komercijalnim nekretninama.

Analitičari specijalizirane za taj sektor pozdravili su taj potez, smatrajući da su mirovinci to trebali učiniti i mnogo ranije s obzirom na stabilnost prinosa koje takve investicije donose. Veći intenzitet tih ulaganja moguće je očekivati u bliskoj budućnosti, ako je suditi po najavi iz resornog Ministarstva rada i mirovinskog sustava koje je početkom prosinca za HRT poručilo da je u planu liberalizacija ulaganja mirovinskih fondova kroz njihovo snažnije uključivanje u infrastrukturne prosjekte i veća ulaganja u poduzeća u državnom vlasništvu, a razmatraju se i mogućnosti ulaganja u alternativne investicijske fondove te ulaganja u nekretnine.

Iz Hanfe podsjećaju kako u ovom trenutku izravna ulaganja mirovinaca u nekretnine nisu moguća. “Osnovni preduvjet za intenziviranje ulaganja u nekretnine bio bi provođenje zakonskih izmjena kojima bi se isto eventualno omogućilo, a na zakonodavcu je da procijeni oportunost navedenih ulaganja.

Smatramo da nekretninska ulaganja predstavljaju legitiman oblik ulaganja koji se koristi kao dodatan element diversifikacije portfelja brojnih investicijskih i mirovinskih fondova u svijetu. U slučaju donošenja zakonskih izmjena koje bi mirovinskim fondovima omogućile ulaganja u nekretnine, ključno je da se mirovinska društva organizacijski poslože i ekipiraju na način da zaposle dovoljan broj iskusnih i specijaliziranih radnika za takav vid ulaganja”, kažu iz Hanfe.