Sveukupne posljedice krize u Ukrajini na poslovanje domaćeg sektora financijskih usluga daleko nadmašuju direktne i indirektne izloženosti domaćih financijskih institucija ukrajinskom i ruskom gospodarstvu općenito, kao i subjektima obuhvaćenima sankcijama specifično. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) je zato provela anketno ispitivanje društava sektora financijskih usluga o mogućim kanalima prelijevanja rizika povezanih s krizom u Ukrajini na domaći financijski sustav.

Rezultati provedenog anketnog istraživanja sugeriraju kako domaći sektor financijskih usluga očekuje da će kriza u Ukrajini i sankcije koje su uslijedile imati negativan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo, no istovremeno ne procjenjuje da je financijska stabilnost ugrožena. Rezultati također govore kako financijske institucije u cjelini pravilno određuju sistemske rizike i procjenjuju moguće posljedice krize u Ukrajini s kojima bi mogle biti suočene.

Prepoznavanje rizika

Ipak, dio društava potencijalno podcjenjuje efekt eventualnih dodatnih tržišnih šokova koji bi mogli nastati ako kriza poprimi nepredviđeni tijek. Unatoč višemjesečnom pogoršanju geopolitičkih odnosa, brzina i opseg eskalacije krize u Ukrajini krajem veljače 2022. zatekla je mnoge investitore, ali i nositelje ekonomskih politika.

To je dovelo do izraženog skoka sistemskog stresa na financijskim tržištima i do porasta kratkoročnih sistemskih rizika u sektoru financijskih usluga. Naknadne ekonomske reakcije zemalja predvođenih SAD-om, Ujedinjenom Kraljevinom i zemljama EU-a dodatno su pojačale neizvjesnosti i potencijalne ekonomske troškove krize u Ukrajini.

Ukrajinska kriza u narednim će godinama imati očekivan ograničavajući utjecaj na oporavak globalnog gospodarstva od korona krize, pri čemu će zemlje europodručja zbog međupovezanosti s ukrajinskim i ruskim gospodarstvom biti suočene s relativno višim troškovima.

Dok se glavnina negativnog utjecaja na globalno gospodarstvo očekuje u narednim godinama, ukrajinski će konflikt već u 2022. imati snažan utjecaj na cijene sirovina s obzirom na to da su Rusija i Ukrajina globalno značajni izvoznici proizvodnih sirovina, prvenstveno energenata, žitarica i određenih plemenitih metala. Stoga će efekt na konačne cijene potrošačkih dobara biti osjetan, posebice u trenutačnim okolnostima već prisutnog općeg rasta cijena.

Direktna izloženost domaćeg sektora financijskih usluga prema Rusiji netom prije eskalacije krize bila je marginalna te je krajem 2021. iznosila tek 564 milijuna kuna, odnosno 0,2 posto imovine sektora financijskih usluga.

 Ta je izloženost već u prvom tjednu krize kroz aktivno razduživanje, smanjenje tržišne vrijednosti izloženosti, ali i promjene u vlasničkoj strukturi pojedinih subjekata smanjena na svega 22 milijuna kuna, odnosno 0,01 posto ukupne imovine sektora financijskih usluga.

Usporavanje, ali bez ugrožene stabilnosti

Iako je izravna izloženost sektora financijskih usluga subjektima obuhvaćenima sankcijama te ukrajinskom gospodarstvu marginalna, globalni karakter krize u Ukrajini, koja se negativno odražava na makroekonomska kretanja i financijska vrednovanja, izlaže sektor financijskih usluga nizu sistemskih rizika kroz indirektne kanale prelijevanja rizika. Dio sistemskih rizika već se materijalizirao i negativno odrazio na profitabilnost institucionalnih investitora, pri čemu nije ugrozio stabilnost sustava.

S obzirom na činjenicu da kriza još uvijek traje i da su njezini ishodi vrlo neizvjesni, za pravovremenu detekciju i adresiranje sistemskih rizika neophodno je kvalitetno prepoznavanje svih kanala utjecaja krize na poslovanje domaćeg sektora financijskih usluga. Pritom je uz tzv. top-down prepoznavanje sistemskih rizika od strane regulatora podjednako važno i tzv. bottom-up prepoznavanje sistemskih rizika od strane pojedinih društava kako bi mogli pravovremeno adresirati vlastite ranjivosti i smanjiti izloženosti detektiranim rizicima.

Stoga je krajem veljače Hanfa provela anketno ispitivanje društava koje čine sektor financijskih usluga, kojim je zatražena povratna informacija o indirektnim efektima krize i potencijalnim rizicima njihova prelijevanja na poslovanje društava.

 U ispitivanju su sudjelovala 72 društva u 7 različitih industrija koja su krajem veljače 2022. aktivno poslovala i koja su upravljala financijskom imovinom u vrijednosti od 234,1 milijardi kuna.

Rezultati istraživanja sugeriraju kako financijske institucije i društva sektora financijskih usluga ocjenjuju da će kriza u Ukrajini i sankcije koje su uslijedile imati negativan utjecaj na brojna gospodarstva zemalja EU-a općenito, ali i hrvatsko gospodarstvo specifično. Međutim, istovremeno ne procjenjuju da je financijska stabilnost ugrožena.

Tako čak 93 posto društava procjenjuje kako će kriza u Ukrajini imati negativne posljedice na gospodarstvo RH, prvenstveno kroz daljnji porast cijena te smanjenje turističkih aktivnosti i izvoza dobara, dok samo njih 24 posto smatra da recentna događanja mogu ugroziti financijsku stabilnost.

Ponajviše pogođenima smatraju turističku djelatnost te djelatnosti industrije, energetike i prometa, čije će poslovanje relativno snažno pogoditi rast cijena sirovina. Najistaknutiju prijetnju za stabilnost financijskog sustava čine rastuća inflacija, potencijalna materijalizacija kreditnog rizika i očekivani rast kamatnih stopa. Ti su se rizici i prije krize u Ukrajini nalazili na povišenim razinama, a recentnim su kretanjima dodatno povećani.

Zaštita od cyber napada

S obzirom na rastući značaj kibernetičke sigurnosti za poslovanje financijskog sustava, ali i potencijalni rast kibernetičkih incidenata u okolnostima povišenih geopolitičkih tenzija, u anketno istraživanje uključena su i pitanja povezana s potencijalnim kibernetičkim rizicima. Od društava je zatražena ocjena kretanja incidenata u recentnom razdoblju, kao i najčešćih vrsta incidenata te strategije upravljanja kibernetičkim rizicima društva.

 Iako većina subjekata u recentnom razdoblju ne bilježi porast kibernetičkih incidenata, čak 92 posto subjekata je u svojim strategijama upravljanja rizicima uključila i kibernetičke prijetnje, što dodatno naglašava važnost te kategorije rizika, koja se rapidno razvija i koja dolazi u mnogim oblicima.

U prilog pretpostavci da su društva itekako svjesna efekata koje kriza može imati na njihovo poslovanje, govori činjenica da je čak polovica društava ocijenila da će kriza imati negativan utjecaj na samo poslovanje društva. Iako se u odgovorima primjećuje određena heterogenost očekivanih efekata na poslovanje društva, koja je i razumljiva s obzirom na raznoliku prirodu poslovanja, primjetno je da subjekti koji su relativno više izloženi riziku inflacije i rasta kamatnih stopa, kao npr. društva za osiguranje i mirovinska osiguravajuća društva, u većini odgovora detektiraju negativne posljedice krize u Ukrajini.

 S druge pak strane, subjekti koji su relativno više izloženi tržišnim rizicima, kao npr. mirovinski i investicijski fondovi, ocjenjuju kako su tržišta u svoja vrednovanja već ugradila negativne posljedice krize i tek manjim dijelom očekuju daljnji negativan utjecaj krize na poslovanje.