Mirovinski fondovi drugog stupa od iduće godine imat će nešto veći manevarski prostor za diverzifikaciju ulaganja o kojima ovise i buduće mirovine današnjih više od 2,1 milijuna njihovih članova.

Osim povećanja postojećih limita za pojedine klase financijske imovine s potencijalno višim prinosima, po novom će im se omogućiti neka ulaganja koja im dosad uopće nisu bila dozvoljena.

U prvom redu to se odnosi na direktna ulaganja u nekretnine za fondove A i B kategorije (dosad je to bilo moguće samo posredno, putem alternativnih investicijskih fondova), neuvrštene hipotekarne obveznice te prenosive vlasničke vrijednosne papire kojima se trguje na multilateralnim trgovinskim plaformama.

Vezano uz uvođenje novih vrsta dopuštenih ulaganja i manji dio portfelja koji se sastoji od slabije likvidne imovine, prijedlog je da u “alternativne klase imovine” ubuduće kumulativni limit bude 20% za fondove A kategorije (najmlađi članovi) odnosno 15% za B fondove koji ujedno imaju i najbrojnije članstvo (oko 87 posto).

Upravljačka naknada 0,25%
To su samo neke od brojnih novosti predloženih izmjena i dopuna Zakona o obveznim mirovinskim fondovima koje su ovih dana puštene u jednomjesečnu javnu raspravu.

O sistemskom značaju OMF-ova dovoljno govori podatak da njihova imovina (krajem kolovoza 132,5 milijardi kuna) danas čini oko 20 posto ukupne imovine domaćeg financijskog sustava.

A s obzirom na globalno okruženje evidentno je da će bez promjena strukture ulagačkih portfelja (s trenutnih približno 60 posto udjela obveznica u našim obveznim ofndovima) u budućnosti teško biti ostvarivi prinosi kakvi su prosječno ostvarivani prijašnjih godina, ističe se u obrazloženju.

Usto, predlagatelji zakona uz pojedine promjene u smjeru liberalizacije ulagačkih pravila pozvali su se i na analizu usporedivih mirovinskih sustava. Izmjenama zakona predviđa se, uz ostalo, i postepeno ukidanje (do početka 2027.) ulazne naknade za mirovinska društva.

Iako se istovremeno predlaže proširiti troškove koji se mogu plaćati na teret samih fondova, ukidanje naknada trebalo donijeti određeno troškovno rasterećenje jer bi, prema prijedlogu, najviše 50% neophodnih troškova vezanih uz stjecanje ili prodaju imovine fondova kod kojih se koriste usluge vanjskih suradnika (npr. za dubinsko snimanje) moglo pokriti iz imovine fonda, a ostatak snosi samo mirovinsko društvo.

Redefiniranje slijedi i za upravljačke naknade. S tim u vezi predlaže se da se naknada za upravljanje s trenutne stope od 0,27 posto postepeno smanji na 0,25 posto.

Kad su pak posrijedi prava i obveze samih članova, ubuduće bi članovi trebali imati više slobode izbora. Umjesto da promjenu kategorije fonda ili prelazak u fond pod upravljanjem drugog društva mogu zatražiti samo jednom godišnje (u mjesecu rođendana), ubuduće će to moći bilo kada tokom godine.

Usto, stariji članovi prije automatskog prelaska u C kategoriju fonda koji zbog razmjerno malo vremena do umirovljenja ulažu uglavnom u manje rizičnu imovinu, na Regosovu obavijest o tom automatizmu moći će izričito zatražiti da ostanu u kategoriji B.

U pogledu ulagačkih pravila ubuduće se predviđa i povećanje najveće dozvoljene izloženosti jednom izdavatelju s dosadašnjih tri na pet posto neto vrijednosti imovine fonda, no tu mogućnost mirovinska društva u dogledno vrijeme vjerojatno baš i neće koristiti kod B kategorije čija se veličina mjeri u desecima milijardi kuna.

Visoka koncentracija
Inače, u strukturi ulaganja naših mirovinskih fondova dominantna su klasa imovine državni dužnički vrijednosni papiri (62,85 posto ukupnih ulaganja na kraju srpnja 2022.), i to ponajprije domaće obveznice.

No, predlagatelji zakona napominju kako je relativno visoka i koncentracija dioničkog portfelja mirovinskih fondova. “Šest najvećih izloženosti čini gotovo 40 posto dioničkih ulaganja, a to bi se kroz povećanje limita dioničkih ulaganja i širenja investicijskih mogućnosti moglo smanjiti”, objašnjavaju.

Predložene zakonske izmjene u dijelu mogućnosti i ograničenja ulaganja mirovinskih fondova tako bi, kažu, trebale doprinijeti diverzifikaciji ulaganja po pojedinim klasama imovine, smanjenju izloženosti tržišnim rizicima i kreditnom riziku te omogućiti bolje profitabilne mogućnosti ulaganja. Uza sve, predložene izmjene Zakona eksplicitno uključuju i geografsku diverzifikaciju portfelja.

A usklađuje se i s drugim donesenim propisima, od onih koji reguliraju kapitalizirani mirovinski sustav u fazi isplate mirovine do drugih tzv.horizontalnih propisa kojima se regulira tržište kapitala u širem smislu, ali i prilagodbi uvođenju eura.