Bez puno iznenađenja, godišnji rezultati poslovanja banaka su u debelom minusu: prisilna konverzija kredita u franku rezultirala je s gubitkom od 4,7 milijardi kuna u prošloj godini, pokazuju preliminarni rezultati Hrvatske narodne banke o poslovanju bankarskog sektora. Tako je rješavanje pitanja 'švicarca', koje se jesenas pretvorilo u prvorazredan predizborni adut, postiglo ono što nije uspjelo ni šest godina recesije: gurnuti bankarski sektor u gubitke nakon 17 godina.

Od 28 banaka koje se bore za svoj udio domaćeg tržišnog kolača, njih petnaest i to mahom najvećih igrača, nagomilalo je čak 5,3 milijarde kuna gubitka. Minusi su, kao što se i očekivalo, uglavnom posljedica otpisa i pretvaranja kredita u švicarskom franku u eurske pandane. Pritom je najveći gubitak od 2,2 milijarde kuna iskazala Hypo Alpe-Adria banka, u kojoj su već krajem krajem rujna kad su se evidentirali učinci konverzije u knjigama, imali okviran gubitak koji u zadnjem kvartalu godine povećan za još 250 milijuna kuna. "Poslovni rezultati za 2015. su prvenstveno rezultat neminovnog negativnog učinka švicarskog franka, te dijelom završetka internog restrukturiranja i temeljitog čišćenja naše bilance u skladu s procesom privatizacije, a što je imalo negativan jednokratni učinak", objašnjavaju u Hypou.

Dodaju da banka, koju je prošle godine preuzeo Advent u suradnji s EBRD-om i u međuvremenu dokapitalizirao s 285 milijuna kuna, danas ima stopu adekvatnosti kapitala od 22,6 posto ističući to kao "neupitni dokaz stabilnosti budućeg poslovanja Hypo banke". Inače, u ugovoru kojim je Austrija prodala nacionaliziranu banku Adventu, a unutar nje i Hypo u Hrvatskoj, vrijednost transakcije predviđena je u rasponu, a konačna cijena ovisit će o rezultatu i visina čišćenja u 2015. Nakon Hypoa, visinom minusa slijedi treća po veličini aktive Erste banka s 1,2 milijarde kuna. Tržišni lider Zagrebačka banka pak, objavila je 662,3 milijuna kuna minusa, RBA upola manje 310,7 milijuna, Sberbank s 244,6 milijuna kuna te OTP s 156,5 milijuna kuna.

Vrijedi napomenuti činjenicu da je od ukupno osam banaka koje su odobravale 'švicarce' u razdoblju njihove dominacije na tržištu kredita, samo Privredna banka Zagreb i SG Splitska banka nisu objavile gubitke u prošloj godini. PBZ je objavio gotovo 208 milijuna kuna dobiti, dok je Societe Generale Splitska banka godinu završila s 50-ak milijuna manje. Privredna, kažu upućeni, to može zahvaliti dobrim rezultatom u segmentu poslovanja vrijednosnim papirima od 245 milijuna kuna i ostvarenom dobiti s pozicije tečajnih razlika. No, i kod tog dvojca dobit je ipak značajno niža nego godinu ranije kada je PBZ ostvarila 820 milijuna kuna, a Splitska gotovo 250 milijuna kuna profita.

Ipak, prava slika o poslovanju cjelokupnog bankarskog sektora bit će jasnija u svibnju kada središnja banka objavi revidirane podatke o (ne)uspjehu domaćih banaka. Podsjetimo, prošle godine revidiranjem je 'ošišano' oko pola milijarde kuna dobiti koju su banke optimistično iskazale. Središnja banka iznijela je podatak da je samo u prosincu, u kojem je formalo krenula konverzija i djelomični otpisi, u eurske kredite konvertiran iznos od 2,1 milijarda kuna, uz otpisanu još milijardu kuna kredita. Samo dvije najveće banke u godišnjim izvješćima navele su da su za troška konverzije izdvojile gotovo četiri milijarde kuna, pri čemu je na Zabu otpalo 2,6 milijardi, a na PBZ 1,31 milijardu kuna.
 

Od preostalih gubitaša, bez iznenađenja najveći minus od 198,3 milijuna kuna imala je Jadranska banka koja je od listopada u procesu sanacije. Pod posebnim povećalom regulatora je i i Banka Splitsko-dalmatinska u kojoj zbrajaju 35,4 milijuna kuna minusa, a zbog manjka kapitala nad njom je u tijeku poduzimanje supervizorskih mjera. Bez udara švicarskog franka u godišnjoj računici, na listi gubitaša su uglavnom manje banke: Veneto (64,7 milijuna kuna), Imex (59,7 milijuna), Vaba (50,4 milijuna), Karlovačka (9,2 milijuna), Samoborska (7,8 milijuna), Slatinska (6,4 milijuna) te Tesla štedna banka (5,2 milijuna kuna). One se godinama bore s istim problemima nedovoljne veličine i (pre)visokim troškovima poslovanja.

Loši krediti

Prvi put ispod 17 posto
Najnovije brojke HNB-a pokazuju da su loši krediti krajem prošle godine prvi puta pali ispod 17 posto od sredine 2014. godine. Udio loših kredita u ukupnima u prosincu se spustio na 16,56 posto što znači da od plasiranih 275,4 milijarde kuna građani i tvrtke ne vraćaju uredno 45,6 milijardi kuna. Kod kredita građanima udio loših kredita krajem iznosio 12,15 posto, dok najveće probleme sa servisiranjem i dalje imaju tvrtke kod kojih je udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita 29,93 posto. Krajem prosinca 2015. kod trgovačkih je društava bila je upitna naplata 30,2 milijarde kuna od ukupno plasiranih nešto manje od 101 milijarde kuna kredita.