Prije nešto manje od godinu dana u Slatinskoj banci zaredale su bile promjene u glasačkim pravima koje su trebale biti dio širega plana velikog vlasničkog preslagivanja. To se na kraju ipak nije dogodilo, a sad se, čini se, preslaguju neke pozicije koje su bile dio lanjskih pripremnih aktivnosti za širi plan s mađarskom MKB bankom u glavnoj ulozi.

Iz banke su ovog utorka izvijestili da su primili obavijest o promjenama u glasačkim pravima iznad praga od pet posto, kojom je potvrđeno da je otvoreni alternativni investicijski fond MWM1 pod upravljanjem društva Maverick Wealth Management stekao 80.200 dionica ili gotovo 9,5 posto i s ukupno 9,9 posto udjela zauzeo vrh liste pojednačno najvećih dioničara.

Spomenutu količinu dionica dosad su držala samo dva dioničara povezana s mađarskom grupacijom , a računa se da je fond MWM1 na vrhu liste najvećh dioničara zamijenio Ivicu Meštrovića.

On je pak u vrijeme stjecanja dionica bio i u upravljačkoj strukturi NK Osijek, zajedno s mađarskim biznismenom Lorincom Mesarosem kao suvlasnikom kluba, koji ujedno preko nekoliko svojih tvrtki kontrolira mađarsku banku.

Prekid ispitivanja

Slatinska banka je, podsjetimo, sredinom prošle godine i službeno potvrdila da je MKB započeo proces dubinskog snimanja. U to vrijeme već su bili poduzeti i regulatorno propisani koraci prema središnjoj banci, no četiri mjeseca kasnije, umjesto preuzimanja, mađarska je banka objavila povlačenje odnosno “prekid ispitivanja mogućnosti i uvjeta stjecanja dioničkog udjela” u Slatinskoj.

S 1,5 milijardi kuna aktive na kraju 2020. taj e domaća banka iz reda malih zadržala tržišni udjel na nešto više od 0,3 posto, a prošlu je godinu zaključila s 2,3 milijuna kuna dobiti. Uz niže neto kamatne prihode, kao i one od provizija i naknada, 2020. je bila i u znaku smanjenja troškova rezervacija i umanjenja vrijednosti, i to za 26,6 milijuna (8,5 prema 34 mil.ijuna kuna).

Kao i bankarski sektor u cjelini, koji je po naputku HNB-a već lani dobit prethodne godine rasporedio u zadržanu dobit, Slatinska banka je 2020. zaključila višom stopom ukupnog kapitala. Sa 17,6 posto u 2019. na kraju prošle godine povećana je na 19,36 posto.

Stanje malih banaka

I kod većine ostalih malih banaka ta stopa danas se kreće u rasponu između 16 i 20 posto. Ispod 15 posto samo je Croatia banka, s tim da je u odnosu na godinu prije i ona povećala kapitalnu adekvatnost (stopa ukupnog kapitala u 2019. joj je bila na 13,2 a krajem prošle godine 14,7 posto).

Koliko god je trenutna slika malih banaka u pogledu kapitala uglavnom solidna, ne bez razloga mnogi upozoravaju da bi ona u dogledno vrijeme ipak mogla postati manje komforna. U prvom redu pritom se cilja na činjenicu da je i dalje na snazi poseban regulatorni režim u smislu klasifikacije plasmana i Covid-moratorija.

Sve su procjene da će se po njihovu isteku neki plasmani pokazati neprihodujućima i da u idućem razdoblju slijedi porast udjela tzv. loših kredita. Iako to očekuje i velike banke, računa se da bi pritisku kapitalnih zatjeva ipak mogle biti izloženije male domaće banke, kojima je i s aspekta ekonomije razmjera regulatorni teret u pravilu relativno veće opterećenje.

Hoće li i koliko malih banaka za neko vrijeme doći u poziciju da trebaju kapitalno jačanje, zasad se može tek nagađati, ali Croatia banka već jest u toj poziciji. To je bio jedan od razloga što je sredinom prošle godine Vlada donijela odluku o pokretanju postupka njezine prodaje.

Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka kao vlasnik svih njezinih dionica objavila je u srpnju poziv za iskaz interesa zainteresiranim investitorima.

A iako su u sklopu postupka prodaje iz DAB-a potkraj listopada izvijestili da su nakon dubinskog snimanja u koje su bili uključeni interesenti iz SAD-a, Hong Konga i Europe zaprimili tri obvezujuće ponude, do danas na taj natječaj nije stavljena točka. Gotovo pet mjeseci od njihova zaprimanja nije poznata odluka.

Ostaje vidjeti hoće li se opet aktualizirati opcija prema kojoj bi se ta državna banka pripojila Hrvatskoj poštanskoj banci.