Protekle dvije godine na čelu KentBanke predsjednik Uprave Hasan Ecesoy možda je velegrad poput Istanbula zamijenio daleko manjim i mirnijim Zagrebom, no prvo je 2020. stigla pandemija, pa sada rat na istoku Europe.

Jedna od najbrže rastućih malih banaka lani je premašila 3,3 milijarde kuna imovine i vlasniku zaradila 28 milijuna kuna, no ambicije tu ne staju. Od akvizicija su, kaže Ecesoy, odustali jer nisu našli savršenu priliku, no cilj je snažan organski rast i profiliranje u prominentnu banku srednje veličine.

Iza cijelog bankarskog sektora je vrlo dobra godina, uključujući i KentBank koja je ostvarila 28 milijuna kuna dobiti. No, stvari su se promijenile eskalacijom rata u Ukrajini, preko noći propao je (i prodan) Sberbank. Utječe li na vas rat, jeste li primijetili pritisak klijenata?
Pratimo povećanu neizvjesnost i volatilnost tržišta, no sve su hrvatske banke solventne, visoko kapitalizirane i likvidne što nam omogućuje racionalno suočavanje s mogućim tržišnim šokovima i neizravnim utjecajima rata u Ukrajini na financijski sustav i domaće gospodarstvo.

Visoka razina neizvjesnosti nikada nije poželjna u bankarstvu, kao ni u bilo kojoj drugoj industriji. No, jedan od glavnih zadataka bankarstva jest upravljanje rizicima u svim područjima, što su banke u Hrvatskoj do sada uspješno radile.

Zahvaljujući snazi hrvatskog bankarskog sustava, nismo se značajnije zabrinuli zbog nastale situacije. Vlada i HNB pravovremeno su poduzeli nužne korake podržavajući stabilnost financijskog sustava i osiguravajući da sva imovina klijenata bude sigurna.

To je pokazalo da odgovorne institucije mogu brzo rješavati probleme. Što se KentBanke tiče, kako nemamo nikakve poslovne odnose s Ukrajinom i Rusijom tamošnja zbivanja izravno ne utječu na naše poslovanje, no nastavit ćemo pažljivo pratiti daljnji razvoj događanja i pridržavati se mjera regulatora.

Usmjereni smo isključivo na hrvatsko tržište te kao hrvatska banka ostajemo posvećeni ovom tržištu i nastavljamo predano raditi na tome da hrvatskim građanima i tvrtkama život učinimo boljim.

Unatoč najavama na tržištu od 20-ak banaka niste uspjeli pronaći nijednu primamljivu metu?
Banku za akviziciju morate pažljivo tražiti, to je vrlo teško i uključuje niz aspekata koje treba uzeti u obzir pri donošenju odluke. Na tržištu postoje veliki igrači koje ne možete preuzeti bez iznimnog kapitala.

Ako pak tražite srednju banku po veličini, onda se ona mora savršeno uklopiti u postavljenu strategiju. Mi smo univerzalna banka i u novim strateškim ciljevima postavili smo još jači fokus na poslovanje s građanstvom te malim i srednjim tvrtkama. Naš pristup je jedinstven, to znači da smo fleksibilni i da zaista nudimo individualne usluge skrojene po mjeri.

Takav fokus još nismo vidjeli na tržištu i to je razlog zašto nismo pronašli banku koja bi nam savršeno odgovarala. Kada preuzimate drugu banku, teško je raditi sveobuhvatne prilagodbe zbog čega smo u konačnici izabrali organski rast.

Koliko ste kapitala imali na raspolaganju za akviziciju?
O kapitalu koji je na raspolaganju za akvizicije odluke donose dioničari. Smatram da načelno govorimo o razini kapitala dovoljnoj za akviziciju banke slične veličine. Želim istaknuti da je naš vlasnik zaista zainteresiran financijski podržati KentBank u namjeri da postane jedna od najznačajnijih banaka srednje veličine s tržišnim udjelom oko 2-3 posto.

Vlasnik je u proteklih 11 godina imao nekoliko prilika za povlačenje s hrvatskog tržišta, no interes je upravo suprotan – razvijati poslovanje i povećati investiciju što je učinjeno i prošle godine. Do sredine 2022. kapital KentBanke dosegnut će 55 milijuna eura.

Od ulaska na hrvatsko tržište KentBanka je imala velike ambicije, spominjala se velika ekspanzija, želja da bude most između hrvatskih i turskih tvrtki. Puno vremena je prošlo, a stječe se dojam da još uvijek traži svoju strategiju. Jeste li ju pronašli?
Mi cijelo vrijeme rastemo i razvijamo poslovanje prilagođavajući se tržišnim okolnostima. Vjerujem da će nam naša nova strategija pomoći ostvariti cilj da postanemo prepoznatljivi tržišni igrač u smislu vrhunskih i individualno prilagođenih usluga ostvarujući pristojan povrat na kapital.

Bankarstvo postaje sve teži biznis zbog niskih kamatnih stopa, velike likvidnosti, konkurencije koje nose fintechi i sada inflacije. Sve se češće govori o podizanju kamatnih stopa, a sada nove izazove donosi nova kriza u Ukrajini i nestabilnost koju donose ratni sukobi.

Na hrvatskom tržištu postoje velike banke koje će nastaviti dominirati tržištem, s njima se ne možemo nadmetati jer ne želimo biti tako veliki. Svoj prostor daljnjeg rasta i uspješnog poslovanja zato tražimo u drugom segmentu.

Dovoljno smo mali da budemo fleksibilniji od drugih, da imamo osobni odnos s našim klijentima i ponudimo usluge skrojene po njihovoj mjeri, a dovoljno jaki da možemo pratiti financijske potrebe i ambicije svojih klijenata.

Mislim da smo već sada na dobrom putu ostvarenja naših ciljeva, jer prošle smo godine dosegnuli 8,5 posto povrata na kapital. To je nešto iznad tržišnog prosjeka, no tržište nije homogeno, neke banke imaju iznad 10 posto, dok su neke ispod 5 posto. Stoga očekujem da će biti još konsolidacija na tržištu jer će nekim manjima biti teško preživjeti.

Spomenuli ste ciljani tržišni udio dva do tri posto. U kojem roku biste to postigli?
Planiramo rasti postupno. Prvi cilj je udio od 1 posto, odnosno oko 5 milijardi kuna aktive što očekujemo da se dogodi već za dvije do tri godine. Danas KentBanka ima aktivu veću od 3,3 milijarde kuna. U 2020. bili smo najbrže rastuća banka u Hrvatskoj, a snažan rast nastavili smo i prošle godine kada smo aktivom rasli 16 posto.

Ove godine će nam planove ponešto poremetiti integracija eura, zbog troškova i vremenske angažiranosti na tom projektu. Naravno, i nove krizne okolnosti kod svih su podigle razinu opreza vezano uz poslovanje i razultate za ovu godinu.

Spomenuli ste trošak regulacije, dolazak fintecha koji traže svoj dio tržišta, ubrzavanje inflacije, trošak uvođenja eura, okruženje niskih kamatnih stopa. Što predstavlja najveći izazov poslovanju?
Sjetite se da je inflacija trebala biti privremena, bio je to svojevrsni obrambeni mehanizam ‘policy makera’ da odmah ne podignu kamatne stope. Nažalost, nije se takvom pokazala. I danas se vode brojne rasprave o mogućem odgovoru Europske središnje banke.

Poslovanje u okruženju niskih kamatnih stopa vrlo je izazovno za banke iako su se tom okruženju prilagodile, no svakako ne pomaže. Ciljana inflacija je oko 2 posto, razina koju ljudi doživljavaju kao nebitnu, a pomaže ostvarenju održivog rasta i investicijskog okruženja.

Budu li referentne kamatne stope blizu te brojke, to bi bankama omogućilo da imaju zdravije bilance i relativno zdravije profitne marže. U proteklih 7-8 godina niskih kamata banke su odobravale kredite uz niske fiksne kamatne stope, pa će prilagodba na okruženje viših stopa tražiti povećani oprez. Očekujem da će se u budućnosti odobravati više kredita uz promjenjivu stopu.

Koliko očekujete inflaciju u 2022. i kada bi moglo doći do rasta kamatnih stopa?
Moje osobno mišljenje prije krize u Ukrajini je bilo da ove godine nećemo imati ponavljanje oko 5 posto inflacije koliko je iznosila godišnja stopa u prosincu. Oporavak od pandemije u uvjetima vrlo ekspanzivne monetarne politike uzrokovao je nagli skok cijena sirovina i gotovih proizvoda dovevši do problema u globalnim opskrbim lancima.

U isto vrijeme događaju se promjene u proizvođačkim kapacitetima koji se polako sele iz Kine prema Zapadu. Fed je odlučio podignuti kamate već u ožujku, a smatram da ECB neće moći dulje vrijeme izbjeći to isto učiniti, unatoč ratu. Međutim, sada su se okolnosti opet promijenile i inflacija će po svemu sudeći biti viša nego što smo očekivali.

Što to znači za klijente banaka u Hrvatskoj, kada bi se to moglo preliti na više kamate?
Rekao bih da će očekivanje biti ugrađeno u cijene relativno brzo, već ove godine jer će se brzo promijeniti ‘mindset’ banaka. To ne znači da ćemo vidjeti drastično skokove, no očekujem da će manje promjene biti vidljive već prije ljeta.

S jedne strane imamo povećane neizvjesnosti (rat u Ukrajini), inflatorne pritiske i moguće podizanje referentne cijene novca, a s druge strane nadležni uvjeravaju da će uvođenjem eura pasti premija rizika otvarajući put smanjenju kamata. Koja će strana po vama prevagnuti?
Da situacija ostane kao što je danas, konačni efekt bile bi niže kamatne stope. No, zbog potencijalnog podizanja kamatnih stopa u skoroj budućnosti moguće da bi se efekti poništili.

Na umu treba imati da se financijski temelji Hrvatske poboljšavaju svake godine ne računajući pandemiju 2020. koja je svim zemljama pogoršala poziciju. Rejting agencije popravile su ocjene Hrvatske, pa će se izgledi nastaviti popravljati ulaskom u eurozonu. To će se svakako odraziti na premiju rizika zemlje i kamatne stope.

Hrvatska vrlo izgledno uvodi euro početkom 2023.; da li je pad premije rizika zemlje već uračunat u kamatne stope klijentima?
To je vrlo teško raščlaniti. Kamatne stope na kredite vrlo su niske, u nekim slučajevima niže od 1 posto. Uzmete li u obzir operativne troškove i cijenu izvora, teško je opravdati toliko niske razine kamatnih stopa.

Posljedica je to ogromne likvidnosti i konkurencije, no obzirom na najavljeno podizanje referentnih kamata ne smatram da će takvi uvjeti potrajati. Kamatne stope neće porasti 200 baznih bodova, ali očekujem umjerenu prilagodbu. Moramo stvari promatrati u drugom roku u kojem će Hrvatska profitirati od eura.

Kakva su vaša očekivanja od potencijala rasta tržišta u drugom roku? Hoće li Hrvatska postati raj za banke?
Ne bih očekivao dramatične promjene u budućnosti, ali ako uzmete u obzir ulazak u eurozonu i šengenski prostor, kao i fiskalni okvir koji Hrvatskoj predviđa ogroman novac kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti uz ostale mehanizme, pod uvjetom da se novac iskoristi pravilno, pozitivne promjene su moguće.

Sve će to pomoći građanima, većoj efikasnosti države i promjeni načina poslovanja. Ne bih očekivao promjenu preko noći, no ona će doći i (ovisno o predanosti) čitava zemlja mogla bi napraviti veliki iskorak.

Kad je u pitanju KentBanka, nastavljamo s našom strategijom ciljanja specifične baze klijenata. Iako kontinuirano ulažemo u digitalne kanale, smatramo da se ljudski kontakti ne mogu zamijeniti u potpunosti, želimo da se naši klijenti osjećaju posebno.

Koliko je KentBanka bila uspješna u stvaranju mosta između Turske i Hrvatske?
Zahvaljujući velikom potencijalu Hrvatske primjećujemo sve više interesa turskih poduzetnika pogotovo u građevinarstvu, infrastrukturi i energetici. U zadnje dvije godine bilo je natječaja u željezničkom sektoru i projektima poput odvodnje i cesta.

Imali smo dosta upita od turskih infrastrukturnih kompanija, surađujemo s njima i upoznajemo ih s hrvatskim tvrtkama. Most smo u administrativnim pitanjima, imamo predstavnički ured u Istanbulu i želimo sudjelovati u trgovinskim vezama dviju zemalja.

U okviru korporativnog bankarstva imamo specijalizirani ‘Turkish Desk’, smatram da puno možemo pridonijeti kao hrvatska banka u vlasništvu turske Süzer grupacije. Aktivno informiramo klijente kako bismo im pomogli u proširenje mreže poslovnih kontakata u širenju na tržište Turske, ali i spajanju turskih kompanija s partnerima u Hrvatskoj.

Kako izgleda projekt uvođenja eura u KentBanci? Koliko će vas to stajati? Kako vi gledate na uvođenje eura u Hrvatsku?
Benefiti zajedničke valute nadmašuju sve troškove jer će euro Hrvatskoj donijeti niz prednosti. U isto vrijeme prilagodba je vrlo složena, morate usporiti s drugim projektima, fokusirati se na ekstenzivnu migraciju na euro koja dotiče svaki kutak poslovanja.

Zbog prirode posla sami morate sve riješiti jer nitko zapravo nema iskustva u tom procesu, svi ga prolazimo istodobno. Troškove je teško točno izračunati jer osim troškova za nužne investicije u prilagodbe sustava u obzir treba uzeti vrijeme angažmana djelatnika na tim poslovima, a ono je veliko.

Oko trećine svih ovogodišnjih ulaganja u IT usmjereno je na projekt uvođenja eura na kojem su uz naše angažirani i vanjski suradnici. Zbog eura ćemo sljedeće godine imati pad prihoda na razini oko osmine ukupnog operativnog prihoda zbog gubitka prihoda od mjenjačkih naknada. Banke će općenito izgubiti oko 200 milijuna eura godišnjih mjenjačkih provizija.