U Slatinskoj banci, jednoj iz reda malih na domaćem tržištu, posljednjih se godina svako toliko događaju promjene na listi deset najvećih dioničara, ali njezina je vlasnička struktura i dalje “stabilno raspršena”. Nitko pojedinačno ne drži deset ili više posto udjela, s tim da prvih deset posjeduje nešto više od dvije trećine temeljnog kapitala, a prema posljednjim javno dostupnim podacima banka ukupno ima više od 1300 dioničara. O najnovijoj promjeni u glasačkim pravima iz Uprave banke na čelu s Andrejem Kopilašem izvijestili su krajem prošlog tjedna: donedavno šesti po veličini dioničar, tvrtka Pago Croatia Žare Malića obavijestila je banku da je prodala svoj paket od gotovo 70 tisuća dionica koje nose 7,62 posto glasačkih prava. Prema Središnjem klirinško depozitarnom društvu, na toj vlasničkoj poziciji sad je evidentiran transakciji račun pri Agram banci.

Pagu se isplatilo

Za Malića odnosno njegov Pago time je završio ulagački izlet u bankarski sektor u koji je iskoračio početkom rujna 2022. kad je kupio paket 60.000 dionica koje su dotad bile dio portfelja Splitsko-dalmatinske banke u stečaju. Iako ni cijena pri kupnji ni vrijednost uz koju je prošli tjedan prodan paket (koji je u međuvremenu nešto uvećan) nisu poznate, ostaje primijetiti da je današnja tržišna cijena tih dionica približno triput veća nego u vrijeme Malićeva ulaska u te dionice.

On se dotad mahom bavio industrijom pića, od sokova do vina (pod okriljem Paga već godinama je i Mladina iz Jastrebarskog), a prilikom iskoraka u bankarske dionice rekao je kako to vidi kao “dugoročnu investiciju za koju vjeruje da će se u konačnici dobro isplatiti”. Isplatila se očito već u srednjem roku, a je li prodaja (čija bi vrijednost, uz burzu kao grubi orijentir, mogla biti približno milijun eura) usto motivirana i investicijskim planovima vezanim uz npr. vinski/vinarijski biznis, zasad nije poznato.

U svakom slučaju, rošade u top 10 dioničara Slatinske banke nerijetko su kod manjih burzovnih špekulanata poticale nagađanja bi li to mogao biti znak nekog šireg okrupnjavanja, ali dosad se pokazalo da su veći dioničarski blokovi prilično čvrsto drže na okupu.

Doduše, preuzimačke je apetite prema Slatinskoj banci kao ulaznici za hrvatsko tržište svojedobno (nedugo prije izbijanja pandemije 2020.) bila pokazivala mađarska MKB banka pod kontrolom tamošnjeg biznismena Lorinca Meszarosa. A premda se u to vrijeme tvrdilo i da je od regulatora zatražila i odobrenje, nedugo poslije iz banke su objavili povlačenje.

Ništa od okrupnjavanja

Kako banka posljednjih godina bilježi relativno snažan rast, a nedavno je zaključenjem preuzimanja Wüstenrot stambene štedionice napravila za nju golem iskorak, i odgovor na pitanje motiva novog dioničara na poziciji broj šest mogao bi zapravo biti prozaičan.

Cijena dionice danas joj je 36 posto veća nego prije godinu dana, a u odnosu na prije tri godine je trostruko viša. Prošlu godinu banka je zaključila s nešto manje od 293 milijuna eura imovine, što je porast za gotovo 25 posto i predstavlja tržišni udjel od 0,35 posto (godinu prije bila je 0,30). Iskazala je nešto više od milijun eura neto dobiti, odnosno oko 13 posto više nego prethodne godine.

Akvizicija Wüstenrota bila je ujedno prvo preuzimanje kreditne institucije na komercijalnoj osnovi u posljednjih osam godina na domaćem bankarskom tržištu. Prilikom njezina zaključenja istaknuto je kako će, konsolidirano gledano, imovina tih dviju institucija porasti na približno 600 milijuna eura, s kapitalom od 50 milijuna eura, ukupnim kreditnim portfeljem od 430 milijuna eura i depozitima od 530 milijuna eura. Zajedno će premašiti sto tisuća klijenata.

Branka Hitner

Priča o uspjehu kroz ulaganje u inovacije i održivost: Kako je CARTA d.o.o. postala tržišni lider

Povijesna prekretnica

Može li Hrvatska postati europski lider u AI-u? Tri ključna koraka mogu nas odvesti u tom smjeru