Kad je sad već davne 2008. godine stvoren Bitcoin, rijetko tko je mogao pomisliti da će to biti kriptovaluta koja će 2024. dosegnuti cijenu od 100.000 dolara, ali i stvoriti veliku pomamu među ulagačima. No s Bitcoinom, priča je uistinu počela tiho i ‘ispod radara’, da bi se posljednjih godina diglo dosta prašine oko valute koja nezaustavljivo raste i probija granice.

Kada su se prije desetak, pa i više godina spominjale kriptovalute na čelu s Bitcoinom, većina je odmahnula rukom, dok su vizionari koji su tada ‘imali nos’ i uložili novac, danas – bogataši.

A Bitcoin je definitivno (kripto)valuta koja je obilježila i proteklu godinu. I to ne samo rastom od golemih 160 posto, već i stalnim usponima i padovima cijene, kao i polemikama koje se vode oko, kako ga mnogi zovu, ‘digitalnog zlata’. A ako ćemo na samom početku ovoga teksta uspoređivati zlato i Bitcoin, i cijena zlata je u posljednjih godinu dana porasla oko 30 posto, ali uz mnogo manje spomenutih uzleta i spuštanja, što prikazuje zlato kao ‘sigurniju zonu’ ulaganja, ali i manjom zaradom. Očito je da se ulagači u zlato koriste krilaticom ‘bolje vrabac u ruci nego golub na grani’, dok Bitcoin entuzijasti kažu: tko ne riskira, ne profitira.

Moglo se dobro zaraditi
Gledajući s te strane, na Bitcoinu se ove godine moglo ove godine jako dobro zaraditi, jer mu je cijena početkom godine bila oko 42.000 dolara, a danas se vrti na oko 100.000. No, svaki ulagač-početnik u Bitcoin u tom periodu najčešće se susreo s ne baš lakim pitanjem: je li sada pravo vrijeme za kupnju? Tko je tada poslušao zlatni tržišni savjet koji glasi ‘buy low sell high’ (kupi jeftino i prodaj skupo), te ga primijenio na kripto, u posljednjih godinu dana, ali i ranije, mogao je od samo profitirati. Ali, kako odrediti da je Bitcoin jeftin, ako nitko ne zna do koje granice će rasti (ili pasti)?

Upravo u tom pogledu, Bitcoin ima veliku manu, a mogla bi se sročiti u samo jednu riječ – nepredvidljivost. Za to je pak zaslužan cijeli niz faktora – od lokalnih, preko ekonomskih do globalnih. To najbolje dokazuje primjer od prije nekoliko godina kada mu je cijena krajem 2021. godine iznosila gotovo 40.000 dolara, da bi samo godinu dana kasnije potonula na oko 15.000. Ali kako pokazuje kretanje cijene, koja je nakon toga polako ali sigurno krenula prema gore, baš tada je trebalo uložiti. Ili jednostavno ništa ne dirati. No, lako je biti general nakon bitke…

Strah od propuštanja
Spomenuli smo nepredvidljivost Bitcoina, a ona se najviše javlja zbog izrazito visoke volatilnosti koja predstavlja stupanj varijacije serije cijena trgovanja tijekom vremena. Upravo zbog toga mnogim ulagačima koji nemaju iskustva javlja se ‘FOMO’ efekt (eng. fear of missing out), što u prijevodu znači strah od propuštanja kojega smo spomenuli ranije.

Taj negativan osjećaj koji loše utječe na čovjekovu psihu javlja se kada pojedinac ima strah da je propustio priliku, pa donosi ishitrene odluke koje ga na kraju mogu koštati krivih poteza, novaca i živaca (tko je primjerice kupio Bitcoin krajem 2023. za 39.000 dolara, i prodao dok je bio na 44.000 jer je naglo počeo padati, vjerojatno se loše osjećao kada je Bitcoin u narednim mjesecima krenuo rasti do 50, 60, 70, pa i na više od 100 tisuća 000 dolara).

Upravo je na tom tragu jedan od prvih Bitcoin ulagača u Hrvatskoj Hrvoje Prpić. U nedavnom razgovoru Poslovni dnevnik naglasio je i savjetovao kako Bitcoin ne treba gledati na kratki rok, već je to instrument koji se kupuje na najmanje 10 godina. Ako pak još jednom pogledamo proteklu godinu, Prpić nam je početkom 2024. najavio cijenu Bitcoina od 100.000 dolara – i pogodio.

Više je razloga za veliki skok Bitcoina u samo 12 mjeseci, ali daleko najveći je dolazak velikog zagovornika Bitcoina na čelo SAD-a – Donalda Trumpa. No i ovdje presudio je splet okolnosti, bolje reći milimetri, jer svi znamo da je Trump jedva ostao živ. Tko zna što bi bilo s Bitcoinom da Trump nije imao sreće…

Pozitivno ozračje
Kakva će biti 2025. u kripto-svijetu nezahvalno je prognozirati, iako trenutačno među investitorima vlada pozitivno ozračje. Tako na krilima Trumpove pobjede mnogi ulagači, poput spomenutog Hrvoja Prpića, najavljuju da će u ovom ciklusu Bitcoin ići i do 200.000 dolara, dok poznati američki pisac i poslovnjak Robert Kiyosaki vjeruje da će u idućoj godini dosegnuti i pola milijuna.

S druge strane, zagovornik zlata i dugogodišnji Bitcoin skeptik Peter Schiff dao je primjedbe nazivajući ovu kriptovalutu prijetnjom nacionalnoj sigurnosti, dodajući da je njegova kupnja bacanje novca. Također, u najnovijoj odluci, Microsoftovi dioničari odbili su prijedlog za uvrštavanje Bitcoina u trezorske rezerve, suprotstavljajući se trendu tvrtki poput MicroStrategyja i Tesle. No bez obzira na razloge ‘za i protiv’, sigurno je kako će i u 2025. mnoge gladne oči biti uperene u Bitcoin. Kakva će mu biti cijena, velika je nepoznanica.

Što je zamislio Nakamoto?
Vratimo se još malo u povijesti digitalne valute… Bitcoin je stvoren 2008., kada je anonimna osoba ili grupa ljudi pod pseudonimom Satoshi Nakamoto objavila dokument u kojem je Bitcoin predstavljen kao decentralizirana digitalna valuta koja omogućava direktne transakcije između korisnika, bez potrebe za posrednicima kao što su banke ili vladine institucije.

Taj koncept bio je odgovor na financijsku krizu iz 2008., koja je pokazala slabosti postojećeg financijskog sustava i povezanih institucija. Nakamoto je zamislio Bitcoin kao alternativu tradicionalnim financijskim sustavima koji su bili podložni inflaciji, manipulacijama i nesigurnosti. U Bitcoinovom sustavu, novac bi bio temeljen na kriptografskoj sigurnosti i decentralizaciji, čime bi se smanjila rizik od centralizirane kontrole i manipulacije.

Tri ključna događaja u 2024.
Prvo što je utjecalo na rast Bitcoina ove godine bio je tzv. ‘halving’. Halving je ključni događaj u ekonomskoj dinamici Bitcoina jer smanjuje količinu novih Bitcoina koji se izdaju, čime smanjuje inflaciju i može povećati cijenu zbog smanjenja ponude. Nakon toga uslijedilo je odobrenje Američke Komisije za vrijednosne papire i burzu (SEC) za 11 fondova kojima se trguje na burzi (ETF) povezanih s Bitcoinom. A krajem godine za sve ulagače stigla je i ‘treća sreća’ – pobjeda Donalda Trumpa koji otvoreno zagovara politiku kojom bi kripto industrija imala jasnoću koju je tražila i mogla napredovati u SAD-u.

Zašto se Hrvati boje?
Mnogi su skeptični prema Bitcoinu i kriptovalutama zbog čestih vijesti o prijevarama koje su povezane s kriptovalutama. Ali treba naglasiti da se ovdje radi o individualnim prijevarama u kojima prevaranti koriste smišljene metode kako bi došli do osobnih podataka oštećenih. Drugim riječima, tko koristi ovlaštenu kripto-trgovinu i svoje podatke ne dijeli nepoznatim ljudima, nema straha od prijevare.

Kako ga kupiti?
Bitcoin je digitalna valuta, odnosno kriptovaluta, koja funkcionira na temelju decentralizirane mreže i tehnologije koja se zove blockchain. Bitcoin mreža nema središnju vlast (kao što je banka ili vlada) koja nadzire ili kontrolira transakcije. Umjesto toga, ona funkcionira na peer-to-peer (P2P) mreži, gdje korisnici međusobno izravno šalju i primaju bitcoine. Kupoprodaja Bitcoina, ili njegovog djelića, u današnje vrijeme vrlo je jednostavna. Potrebno se registrirati u neku od domaćih ili stranih trgovina kriptovalutama, pritom je izrazito važno provjeriti jesu li sigurne i ovlaštene.

Za prijavu je potreban je i osobni dokument, a nakon odobrenja možete krenuti s kupovinom prilikom koje kripto-trgovini plaćate proviziju (od dva do četiri posto). Nakon što kupite kriptovalutu (a na tržištu ih je danas oko 20.000!), u vašem digitalnom kripto-novčaniku možete pratiti stanje kretanja cijene, te koliko ona u realnom vremenu vrijedi u eurima. Kada je želite prodati, to možete učiniti s nekoliko klikova. Novac se tada prebacuje iz kripta na vaš bankovni račun.