Ako je suditi prema prognozama međunarodnih investicijskih kompanija, uz sadašnje globalno makroekonomsko okruženje ove se godine najviše potencijala među raznim klasama imovine vidi u burzovnim robama i robnim tržištima.

S takvim su predviđanjima za 2023. potkraj prošle godine izašli, primjerice, i u Goldman Sachsu. Unatoč korekciji cijena i 2022. je zaključena atraktivnim prinosima robnog segmenta, mada su povrati, ukupno gledano, praktično prepolovljeni u odnosu na više od 40 posto ostvarenih godinu prije.

Specifične zakonitosti
U sklopu priče o robnim tržištima analitičari danas mahom ističu kako su visoka inflacija i podizanje kamatnih stopa kao odgovor monetarne politike pridonijeli niskim razinama zaliha kod gotovo svih glavnih sirovina. Na nedostatak ponude, k tomu, utječe i činjenica da je dio relevantnih proizvodnih kapaciteta izvan funkcije, dok se s druge strane mahom ističe utjecaj očekivanog ubrzanja rasta kineskog gospodarstva na potražnju.

No, tržište roba ima specifične zakonitosti i domaćim ulagačima nije lako izložiti mu se. Uskoro će takvu mogućnost imati kroz prvi fond u Hrvatskoj za ulaganja u tržište roba. Intercapital Asset Management – najveće neovisno društvo za upravljanje imovinom u Hrvatskoj koje upravlja s 350 milijuna eura imovine u 19 različitih fondova, ujedno i predvodnik inovacija u domaćoj fondovskoj industriji – ovih dana starta sa svojim fondom Intercapital Commodity Strategy.

S pripremama za nj u ICAM-u su krenuli prije nekoliko mjeseci, a za osnivanje tog alternativnog fonda s javnom ponudom suglasnost Hanfe ishođena je krajem studenoga. Ivan Kurtović, predsjednik Uprave, kaže kako su prošli tjedan krenuli u prikupljanje početnog iznosa te bi fond s radom trebao krenuti do sredine idućeg tjedna.

“Portfelj svakog tko razmišlja dugoročno danas bi trebao sadržavati izloženost tržištu roba jer će to u sljedećim godinama predvoditi rast. Dio će doći zbog ulaganja, dio zbog nedostupnosti izvora, a dio zbog globalnog rasta populacije (demografije), što se primarno odnosi na azijske te afričke zemlje”, smatraju u ICAM-u.

Proteklih nekoliko godina mnogo se toga u makroekonomskom okruženju promijenilo, počevši od svojevrsnog trgovinskog rata započetog u vrijeme Donalda Trumpa, potom pandemije Covid-19 s kojom je došlo do velikih poremećaja opskrbnih lanaca, a na sve se nadovezao i rat u Ukrajini s pratećim tržišnim turbulencijama, posebice u sferi energenata i ruda, ističe Kurtović.

Za rješavanje dugoročnih problema s opskrbom, pak, potrebne su godine. “Volimo reći da su robe, iako kratkoročno nepredvidive, dugoročno predvidive. Teško je predvidjeti točno vrijeme kratkoročnih pomaka odnosno skokova cijena, kao što je bilo 2022.

Nasuprot tome, dugoročno stanje tržišta je predvidivo jer su ponuda i tehnološki trendovi daleko postojaniji”, u svom osvrtu na perspektive “commodity” tržišta navode u Goldman Sachsu, sugerirajući da današnja situacija u tom smislu upućuje na izglednost novog rasta u 2023.

Viši stupanj rizika
Prema prospektu Intercapital Commodity Strategy fonda, izloženost robama poput nafte, plina, zlata, bakra, ali i npr. pšenice, kukuruza, soje, kave, ostvarivat će se posredno i neposredno. Glavnina fonda bit će usmjerena na industrijske i plemenite metale, naftu i plin, ali do 15-ak posto i u agrosegment, kaže Kurtović.

Ulaganja u tržište roba, dakako, podložna su volatilnosti i višem stupnju rizika, pa se i u prospektu navodi kako je prvenstveno namijenjen ulagateljima koji namjeravaju svoja sredstva uložiti na razdoblje od pet i više godina, te koji su spremni prihvatiti visokorizično ulaganje, uz veću mogućnost povećanja vrijednosti ulaganja u preporučenom horizontu ulaganja.

Ipak, čelnik ICAM-a reći će kako je u okruženju i dalje povišene inflacije, osobito uz recentne signale koji su u pogledu usporavanja gospodarskog rasta bolji od donedavnih sagledavanja prijetnji recesije, commodity mjesto gdje investitori obično žele biti.