Uoči drugog vala pandemije koronavirusa i nove neizvjesnosti za globalnu trgovinu, statističari DZS-a utvrdili su ponešto blaži pad izvoza hrvatskih proizvoda u druge zemlje nego su za prvih sedam mjeseci pokazivale prve procjene, za oko 8,3 umjesto 9%, a preliminarne procjene za prvih osam mjeseci pokazuju još slabiji negativan predznak, pad od 7,9% izvoza roba u odnosu na lani. U osam mjeseci hrvatsko gospodarstvo u svijet je plasiralo ukupno 9,24 milijardi eura vrijednih proizvoda. U detaljnije obrađenim podacima za prvih sedam mjeseci evidentan je nastavak pada izvoza na gotovo svih deset najvažnijih tržišta. Prvenstveno se to odnosi na Italiju, koja je do korone bila glavna destinacija za hrvatske proizvode, gdje je izvezeno za petinu manje proizvoda nego lani ili čak 254 milijuna eura manje, te BiH, u koju je plasirano 21,5% manje roba nego lani, ukupno 700 milijuna eura. I Njemačka, koja je sada na našem izvoznom tronu, “kupila” je 8% manje hrvatskih roba, ukupno 1,10 milijardi eura. Izuzetak s boljim rezultatom među glavnim kupcima bili su Mađarska i Rumunjska. S Mađarskom još od svibnja 2019. eksponencijalno raste izvoz, a najviše zaslugom ugovora s Molom i uvozom sirove nafte koju se nakon gašenja rafinerije u Sisku prerađuje u njihovim tamošnjim kapacitetima. Mađarsku je taj angažman podigao na visoku petu poziciju hrvatskih top-izvoznih tržišta, u koju je u sedam mjeseci 2020. izvezeno 538 milijuna eura, 67% više nego lani.

Drugi “pozitivac” među desetoricom je Rumunjska u koju je izvezeno 158 milijuna eura ili 2% više. Unatoč koroni pozitivan trend izvoz nastavlja i u Poljskoj, Češkoj, Velikoj Britaniji, Ukrajini i Švicarskoj. Traje i s Turskom, te Japanom, prije svega zahvaljujući izvozu žive stoke i tuna. Poljoprivreda i ribarstvo je inače i jedna od rijetkih djelatnosti koja bilježi izvozni skok u odnosu na lanjski rezultat u sedam mjeseci. SAD je i dalje među deset vodećih vanjskotrgovinskih partnera, ali je u sedam mjeseci, najviše padom izvoza farmaceutske industrije, rezultat oslabio za gotovo 3% u odnosu na lani. Inače je farmaceutska proizvodnja još među industrijama tradicionalno izvozno orijentiranima koje bilježe slabiji izvoz, što se objašnjava zadovoljavajućom potražnjom na domaćem tržištu. Kad je o uvozu riječ, prema preliminarnim podacima za osam mjeseci slabiji je za 12,4% i iznosi 14,78 milijardi eura. U obrađenim podacima za sedam mjeseci, pad je prisutan iz svih zemalja iz kojih najviše uvozimo – Njemačke, Italije, Slovenije, Mađarske, Austrije. Izuzetak je Kina iz koje je nakon prvotnog pada uzrokovanog koronom ipak popravljen rezultat, a izdvaja se i Belgija, iz koje je u sedam mjeseci uvoz udvostručen, na 461 milijuna eura, što ju je dovelo na devetu poziciju zemalja iz kojih najviše uvozimo. Iz dostupnih izvora, najviše zasluge za taj skok imaju farmaceutski proizvodi.