Zemlje Zapadnog Balkana su u zadnjih 10 godina ostvarile napredak u općem prosperitetu, ali uglavnom zaostaju po pitanju napretka u osobnim slobodama, društvenoj koheziji i životnoj sredini, pokazuje godišnji Indeks prosperiteta Instituta Legatum iz Londona, piše Radio Slobodna Evropa.

Na globalnom nivou prosperitet se nastavlja poboljšavati i svijet je prosperitetniji nego što je ikada bio.

S druge strane, jaz između zemalja s najboljim i najgorim rezultatima nastavlja se širiti, dok stagnacija institucija zadržava daljnje poboljšanje globalnog prosperiteta.

“Jako dobra vijest je da indeks pokazuje da prosperitet nastavlja rasti u svijetu, i tijekom prošle godine i konzistentno od 2007”, rekla je Philippa Stroud, direktorica Instituta Legatum.

Ona je, međutim dodala da su dalja poboljšanja u globalnom prosperitetu usporena slabljenjem osobnih sloboda, kao i u oblasti upravljanja.

Na ovogodišnjoj list Indeksa prosperiteta, Danska je zamijenila Norvešku na prvom mjestu, a Sjeverna Amerika ostaje najprosperitetnija regija, makar se zbog stagniranja prosperiteta u tom dijelu svijeta, smanjuje razlika u odnosu na Zapadnu Europu.

Od zemalja Zapadnog Balkana, najvišu poziciju na listi Indeksa prosperiteta zauzima Crna Gora – 50. mjesto. Slijedi Srbija na 52. mjestu, Sjeverna Makedonija na 54. mjestu, Albanija na 65. mjestu i BiH na 70. mjestu.

Kosovo je, prema navodima Instituta Legatum, među zemljama koje nisu uključene u Indeks prosperiteta zbog nedovoljnog pristupa podacima.

Kao i većinom u Istočnoj Europi i zemlje Zapadnog Balkana su u Indeksu prosperiteta lošije rangirane po pitanju osobnih sloboda, društvenog kapitala i prirodne okolice.

Društveni kapital mjeri koliko je neko društvo kohezivno u smislu povjerenja, poštovanja i pomaganja među njegovim članovima, kao i u odnosu prema institucionalnim strukturama.

Istočna Europa

Iz Istočne Europe najviše mjesto na listi Indeksa prosperiteta ima Estonija – 21. mjesto. Slijede Slovenija (27), Češka (28), Slovačka (32), Litvanija (33), Letonija (35), Poljska (36), Hrvatska (45), Mađarska (46), Rumunija (47) i Bugarska (49).

Na dnu liste istočnoeuropskih zemalja su Bjelorusija (73. na globalnoj listi), Rusija (74), Moldavija (81), Azerbejdžan (92) i Ukrajina (96).

U proteklih 10 godine sve istočnoeuropske zemlje su, prema Institutu Legatum, zabilježile poboljšanje pristupa tržištu i tržišne infrastrukture, kao i u uslovima življenja.

Također, društveni kapital, koji je generalno bio slab u Istočnoj Europi, poboljšao se u 17 od 23 država regije, pri čemu je BiH imala najveće poboljšanje.

S druge strane, osobne slobode u istočnoj Europi su pogoršane više nego u bilo kojoj od regija, samo osam od 23 zemlje su imale poboljšanje od 2009. Mađarska je zabilježila najveće pogoršanje od svih zemalja, značajano smanjujući slobode okupljanja, udruživanja i govora.

Makar je istočna Europa imala ukupno pogoršanje u sigurnosti u proteklom desetljeću, u 18 od 23 zemlje je došlo do poboljšanja. Pogoršanje u regiji po tom pitanju je uglavnom posljedica rata na istoku Ukrajine

Prvih deset zemalja po Indeksu prosperiteta su Danska, Norveška, Švicarska, Švedska, Finska, Nizozemska, Novi Zeland, Njemačka, Luksemburg i Island. Te zemlje su bile u vrhu i prije 10 godina, makar je u međuvremenu Velika Britanija ušla u prvih 10, ali i ispala.

Posljednjih 10 su Sudan, Burundi, Eritreja, Somalija, Demokratska Republika Kongo, Afganistan, Čad, Centralno Afrička Republika, Jemen i Južni Sudan.

Na listi regija, iza Sjeverne Amerike, koja obuhvaća samo SAD i Kanadu, slijede Zapadna Europa, Istočna Europa, Latinska Amerika i Karibi, Azijsko-pacifička regija, Bliski istok i Sjeverna Afrika i na začelju je Supsaharska Afrika.