Pet godina nakon početka krize koja je izbrisala dvije trećine leasing tržišta, napokon stiže promjena regulative koji će u nekoliko ključnih izmjena tim financijerima omogućiti veću fleksibilnost. Novi zakon sada će dozvoliti da automobile, nekretnine i sve ostale objekte leasinga koji su vraćeni društvima vraćeni zbog neplaćanja klijenta ponovno daju u kratkoročni najam. Dosad su se, ponajviše automobili, gomilali u skladištima dok se ne pronađe novi kupac, a leasing paralelno gomilao gubitke.

Manji gubici

“Ta promjena omogućit će leasing društvima da mobiliziranjem imovine smanje potencijalne gubitke dok se ona ne proda ili proslijedi u nove leasing aranžmane. Radi se o bitnoj stavci kojom će se izbjeći troškovi skladištenja”, kaže Darko Urukalović, predsjednik Udruženja leasing društava pri HGK i član Uprave S leasinga.

Manje rigidni propisi dozvolit će da se, primjerice, izgrađeni šoping centri za koje se nije otplaćivala rata ubuduće mogu iznajmiti u cijelosti ili po pojedinačnim poslovnim prostorima zainteresiranim zakupcima. Oduzete brodove preuzet će čartner kompanije, automobili će u rent-a-car, a oprema i strojevi u najam…

Važna novina zakona je što će omogućiti da dobavljači objekata leasinga uz pravne budu i fizičke osobe. Time će se leasing kompanijama otvoriti prostor da budu financijeri u nekretninskim projektima ako je vlasnik zemljišta fizička osoba. Dosadašnje rješenje leasing je stavljalo u diskriminiran položaj u odnosu na banke koje pri financiranju takvih projekata nemaju sličnih ograničenja.

Konkurencija bankama

Vrata za financiranje otvaraju se i kod investicijskih projekata. Umjesto u isključivo dovršene leasingom će smjeti financirati i projekti ‘na papiru’ što podrazumijeva paletu projekata od višemjesečne izgradnje brodova, postrojenja, opreme, nekretnina do javno-privatnoog partnerstva. Novom reglativom leasing jače ulazi u dosad primarno bankarski dio tržišnog kolača, no uspjeh da iskoriste nove prilike ovist će i o strategiji svake leasing tvrtke, posebno u slučajevima kada leasing posluje u okviru bankarske grupacije.

Budući da je više od 90 posto klijenata leasing društava iz poslovnog sektora, a većina odobrenih leasinga kratkotročno financiranje, ta su društva pretrpjela teški udarac krize. U usporedbi sa 2008. aktiva je pala sa 33,6 milijardi kuna na 20,9 milijardi kuna. Premda usporena iz slobodnog pada, imovina se i dalje smanjuje. U posljednjih godinu dana pala je za 3,2 milijarde kuna, odnosno preko 13 posto. Broj i vrijednost aktivnih ugovora je u dvoznamenkastom padu od gotovo 13 posto.

U plusu su ipak novozaključeni ugovori; njihov broj je povećan za 4,7 posto, a vrijednost za 1,14 ponajviše zahvaljujući operativnom leasingu. Prihodi od kamata u posljednjih šest mjeseci manji su za četvrtinu pa su sva leasing društva zajedno uprihodila 380,9 milijuna kuna. Neto dobit od 110,3 milijuna kuna na kraju lipnja dvostruko je manja nego na kraju prošle godine. “Novi zakon neće sam po sebi značajnije pokrenuti leasing tržište, to mora učiniti ekonomija. Dok nema oporavka teško da će leasing krenuti dalje velikim stopama”, zaključuje Urukalović.