Korona kriza i udarac na prihode sili mnoge poduzetnike na zamrzavanje obveza, prema bankama i leasing kućama.

Dok najave moratorija dobro zvuče, na terenu vlada zbrka: izrada kriterija prepuštena je samim društvima, neki poduzetnici (podaci poznati redakciji) požalili su nam se da ne mogu realizirati prava iz ugovora, a regulator zasad ostaje bez odgovora je li takvo ponašanje zakonito.

“Kao i mnogima, u ožujku nam je prihod drastično pao iako formalno nismo u skupini tvrtki kojima je poslovanje zatvoreno odlukom Stožera civilne zaštite. Uputio sam upit leasingu da službena vozila vratimo budući da je u pitanju operativni leasing, no odgovorili su nam da je to trenutno nemoguće i ponudili moratorij”, kaže nam poduzetnik koji spada u kategoriju mikro tvrtki, a zbog daljnjih razgovora s leasing društvom želio je ostati anoniman.

Nude mu, kaže, moratorij u kojem bi naredna tri mjeseca plaćao kamatu, a potom bi nastavio otplaćivati uvećanu glavnicu. “Zasad se takva opcija čini prihvatljiva, no što će biti u slučaju da ova situacija potraje i poslovanje nam se ne normalizira”, pita se. Je li takav potez leasinga zakonit iako je u suprotnosti s potpisanim ugovorom, iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) nismo dobili odgovor.

U Hrvatskoj je aktivno nešto manje od 160.000 ugovora o leasingu ukupne vrijednosti 17,8 milijardi kuna. Krajem prošle godine 13,3 milijarde odnosio se na osobna i gospodarska vozila: (93 posto ukupnog broja ugovora).

Manji dio čine postrojenja i oprema ( 5,3 posto ugovora i 13 posto ukupne vrijednosti ugovora), dok plovila čine 1 posto broja ugovora i 6,4 posto ukupne vrijednosti što financiraju leasing tvrtke.

S flotom vrijednom 13,3 milijarde kuna, koja će barem za rent-a-car kompanije naslonjene na turistički sektor ostati “prizemljena” tko zna koliko dugo, izvjesno je da će i leasing kompanije biti teško pogođene čega  je svjestan i regulator.

“Kao rezultat svih dosadašnjih nadzornih aktivnosti Hanfe, leasing društva u Republici Hrvatskoj su u ovom trenutku dobro kapitalizirana i solventna. Obzirom da je poslovanje leasing društva, zbog prirode te financijske usluge koja je gotovo 90-postotnim iznosom izložena pravnim osobama, a time i direktno vezana uz kretanja BDP-a i gospodarstva, izvjesno je da će zbog posljedica nastupanja izvanredne situacije pandemije koronavirusa doći do smanjenja prihoda leasing društava, a time i rezultata poslovanja u sljedećim razdobljima”, kažu u Hanfi.

Zato je izdana uputa “da se za primatelje leasinga kod kojih je nedvojbeno došlo do kašnjenja u plaćanju zbog pandemije koronavirusa ne mora, zaključno s 31. ožujka 2021., provoditi vrijednosna usklađenja odnosno da su ih dužni provoditi uzimajući u obzir novonastale izvanredne okolnosti”.

Kad je olakšavanje moratorija u pitanju, Hanfa poručuje da leasing društva imaju drugačiji regulatorni okvir od banaka zbog čega im je preporučeno da za (do izbijanja zdravstvene krize) uredne platiše ne poduzimaju prisilne mjere naplate do kraja ožujka iduće godine.

Također, od leasing društava očekuju da sami utvrde kriterije za reprograme i mjere olakšavanja servisiranja duga te da do ožujka iduće godine ne trebaju formirati ispravke vrijednosti potraživanja uz napomenu da će Hanfa svoje preporuke dopunjavati i prilagođavati razvoju situacije.

Pitanje zakonitosti pojedinih postupaka, kao i hoće li klijenti tu biti suočeni s novim troškovima, zasad ostaje bez jasnog odgovora. “Hanfa će u svakom trenutku voditi brigu o zaštiti primatelja leasinga”, kažu te ističu preporuku društvima da ne obračunavaju zatezne kamate primateljima leasinga koji zbog izvanrednih okolnosti kasne s uplatama obroka ili rata.

Ministar financija Zdravko Marić jučer je rekao da od ovog tjedna kreće moratorij na otplatu kredita svih pogođenih korona krizom, građana i poduzetnika, te da je sastavni dio toga i leasing.

Svaka banka imat će svoje programe i uvjete jer se “nije išlo u unificiranje moratorija”, pri čemu će on trajati tri mjeseca, no “to ovisi od banke do banke i od slučaja do slučaja”. Direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović najavio je da će se sve raditi telefonski i elektroničkim putem, a podaci će se kasnije provjeravati.