Pojava pandemije koronavirusa naglavačke je preokrenula mnoge donedavne trendove, pa tako i višegodišnji rast sektora financijskih usluga koji je u Hrvatskoj posljednjih godina znao biti i dvoznamenkast. Imovina takozvanog nebankovnog financijskog sektora lani je, primjerice, porasla 13,5 posto, na 215,5 milijardi kuna. Prvi kvartal zaključen je s 204 milijarde ili 11,5 mlrd. manje, što je pad od 6,3 posto, pokazuju podaci iz najnovijeg Hanfina “Makroprudencijalnog skenera rizika”.

Na smanjenje veličine sektora financijskih usluga najviše je utjecao pad imovine pod upravljanjem investicijskih fondova iz kojih je s eskalacijom pandemije u ožujku povučeno 7,1 milijardu kuna ili čak 37,8 posto neto vrijednosti obvezničkih fondova s kraja veljače. Mirovinski fondovi nemaju problem odljeva, no njihova je imovina pala pod utjecajem ožujkog pada cijena obveznica kao dominantne klase financijske imovine u portfeljima, a zbog veličine je i doprinos 3,6-postotnog pada njihove imovine ukupnom padu sektora u prvom kvartalu bio znatan. Nasuprot tome, dionički su indeksi zabilježili znatno oštriji pad. Primjerice, prinosi dioničkih fondova u prvom su kvartalu pali 13,7 posto, čime je, kako ističu u Hanfi, u cijelosti poništen relativno visok rast prinosa ostvaren 2019. No, dionice imaju znatno manji ponder u ukupnoj imovini fondova pa je i njihov utjecaj na veličinu sektora manji. U međuvremenu se tržišni sentiment ipak poboljšao. Cijene dionica i obveznica su se djelomično oporavile. Tako se i imovina mirovinskih fondova sredinom godine vratila na nepunih 113 milijardi (nakon -3,6% u prvom kvartalu, u drugom je porasla 4%), kao rezultat rasta cijena obveznica s jedne strane i stalnih priljeva doprinosa s druge.

Koliko god državne obveznice kao manje rizičan oblik ulaganja od dionica ili drugih korporativnih “papira” godinama generiraju i komparativno dobre prinose, one su ujedno i strukturna slabost domaćeg nebankovnog financijskog sektora, napominje regulator. Naime, čak dvije trećine ukupnih ulaganja tog sektora na kraju ožujka činile su upravo državne obveznice, a to ga čini ranjivijim na nagle promjene sentimenta investitora, tj. korekcije cijena na tržištima. U svakom slučaju ne čudi što je središnja banka pri prvom naletu pandemijskog šoka praćenog povlačenjem novca iz investicijskih fondova iskoračila iz uobičajenog interventnog arsenala i obilatim otkupom državnih obveznica.

Na domaćem dioničkom tržištu kontrakcija se pokazala jačom u odnosu na druga usporediva tržišta. No, sredinom godine negativne su prinose u jednogodišnjem razdoblju imali samo dionički (-5,2 posto) i novčani fondovi (-0,7 posto), dok su kod ostalih vrsta simbolično, ali ipak porasli (između 0,2 i 0,9 posto). Stoga u Hanfi ističu kako profitabilnost investicijskih fondova u trenutačnim okolnostima i dalje nije značajnije ugrožena.

Kad je riječ o burzovnim cijenama dionica s prvim naletom koronakrize, zamjetno je bilo raslojavanje po djelatnostima, a pri čemu su npr. defanzivne industrije poput prehrambene zabilježile znatno manju korekciju nego ostale djelatnosti s prosječnim padovima od 20 do 30 posto, naglašavaju u Hanfi. Raslojavanje je, dodaju, vidljivo i tijekom oporavka u travnju i svibnju kadsu se cijene u djelatnosti građevinarstva u potpunosti oporavile od inicijalnog šoka. Cjenovni oporavak turističkih dionica je, očekivano, bitno sporiji.

Za razliku od spomenutiih segmenata tržišta financijskih usluga kod kojih je eskalacija pandemije praktično odmah umanjila vrijednost imovine, kod osiguravajućih društava ili leasinga posljedice koronakrize razvidnije će biti s određenim vremenskim pomakom. Razmjeri posljedica će, kažu u regulatornoj agenciji na čelu s Antom Žigmanom, ovisiti o razviju makroekonomske situacije.

Manje novih ugovora

Izvjesno je da će se barem privremeno usporiti sklapanja novih ugovora. U segmentu osiguranja se u uvjetima povećanih neizvjesnosti i manjih prihoda kućanstava može očekivati i povećanje broja privremenih raskida ugovora životnog osiguranja.

Sve to smanjit će profitabilnost, ali ne bi trebalo dovesti u pitanje solventnost društava za osiguranje jer imaju visoke kapitalne amortizere, posebice na razini cijelog tržišta, napominje se u Hanfinu Skeneru. S obzirom na visoke zalihe likvidnosti te ročnu strukturu imovine i obveza na razini sustava ne očekuju se ni sistemski poremećaji likvidnosti. Kod leasinga se, pak, rast proteklih godina dosta oslanjao na financiranje osobnih i gospodarskih vozila, uz naglašen rast potražnje u rent-a-car segmentu koji se povezuje s turizmom. Sad je djelatnost prijevoza među pogođenijim koronakrizom pa valja računati na pad novih poslova. Najveći dio dobiti leasing društva ostvaruju po osnovi prihoda od operativnog leasinga, a posve je izgledno da će u ostatku godine oni biti značajno smanjeni zbog usporavanja gospodarstva.

Sve u svemu, ocjena Hanfe je da globalna kriza uzrokovana koronavirusom u proteklom razdoblju nije ugrozila funkcioniranje sektora za koje je kao regulator zadužena. Među ostalim, tome su prisnažile i regulatorne mjere.Budući da je sektor kućanstava najznačajniji “udjelničar” na tržištu nebankovnog financijskog sektora u vodstvu Hanfe svjesni su važnosti komunikacije vezane za otpornost sustava i kontrole  dostatnosti amortizera sustava da podnesu moguće buduće šokove.

Stabilnost sektora

Zato su u Skeneru ponudili i simulaciju potencijalnih efekata koronakrize na stabilnost sektora financijskih usluga i uz pretpostavku eventualnog dodatnog šoka u drugoj polovici godine. “Čak i u najkonzervativnijem scenariju, koji pretpostavlja smanjenje dodane vrijednosti domaćeg gospodarstva od -14,9 % te gubitak investicijskog kreditnog rejtinga državnih obveznica i malo vjerojatni intenzitet korekcija na dioničkom tržištu, veličina procjenjenih gubitaka fondova u 2020. manja je od veličine dobitaka ostvarenih u prethodnoj godini, dok bilance društava za osiguranje apsorbiraju proizvedeni šok na financijskim tržištima”, zaključak je Hanfina stres testa. Ipak, izgledno je da sektor financijskih usluga, koji je na kraju ožujka činio 30,8 posto ukupnog domaćeg financijskog sustava (1,8 bodova manje nego krajem 2019.)  odnosno 50,8 posto bruto domaćeg proizvoda, ove godine ne računa s rastom.