Covid-19 zaoštrio je fokus na mnoge izazove s kojima se svijet već dugo bori, uključujući rastuću nejednakost, nedovoljan pristup odgovarajućoj zdravstvenoj skrbi i obrazovanju te klimatske promjene. Mnogo prije pandemije ljudi su počeli postavljati teška pitanja o globalizaciji i tehnološkom napretku.

Unatoč svim stvaranjima bogatstva i smanjenju globalnog siromaštva posljednjih desetljeća, gospodarske prilike ostale su nedostižne za mnoge ljude, bez obzira na njihove sposobnosti. Posljedično lomljenje društva predstavlja ozbiljnu prijetnju dugoročnom zdravlju poduzeća, građana i gospodarstava. Za mnoge se pandemija čini kao prekretnica u donošenju globalnih politika. To je rijetko otvaranje za razmišljanje na veliko. U krizi se pruža prilika za uspostavu novih temelja za održivije, otpornije i uključivije gospodarstvo. No, kako bi izgledala takva ekonomija – i otporno društvo? Koja načela trebaju voditi teške odluke koje moramo donijeti? Kako da osiguramo da svi budu na brodu?

Business for Inclusive Growth (B4IG), strateško partnerstvo OECD-a i 35 velikih svjetskih tvrtki, jedna je od glavnih inicijativa koja nastoji promijeniti način poslovanja. Osnovano 2019. na sastanku na vrhu čelnika skupine G7, okuplja subjekte iz privatnog i javnog sektora kako bi podupro razvoj uključivijih poslovnih modela, koji su pak sastavni dijelovi održivijeg dugoročnog gospodarskog modela.

Ovdje uključivanje znači pružanje ravnopravnijeg pristupa dobrim radnim mjestima i mogućnostima osposobljavanja. To znači predanost raznolikosti, rodnoj ravnoteži i ljudskim pravima. Sve te obveze mogu dovesti do većeg povjerenja i angažmana u odnosu na zaposlenike, kupce i druge dionike te do stvaranja veće dugoročne vrijednosti.

Drukčiji pokazatelji uspješnosti

Ključni prioritet B4IG-a je preispitivanje načina mjerenja performansi tvrtke. Zajedno s Centrom OECD-a za dobrobit, uključenost, održivost i jednake mogućnosti (WISE), koalicija istražuje kako se nefinancijski pokazatelji uspješnosti, kao što su dobrobit dionika i ekološki otisak, mogu uključiti u poslovne modele. Ovi pokazatelji dotiču se svega, od stanovanja i zdravlja do znanja i vještina, a primjenjuju se ne samo na zaposlenike i potrošače, već i na dobavljače i društvo.

Brzi rast održivog financiranja posljednjih godina svjedoči o širim naporima da se nadiđe čista financijska metrika i BDP. Više od 30 bilijuna dolara imovine diljem svijeta sada zadovoljava određenu razinu kriterija zaštite okoliša, društva i upravljanja, što predstavlja povećanje za više od 30% u odnosu na 2016. Porast ulaganja koje pokreće ESG naglašava ključnu ulogu koju financije moraju imati u uključivanju nefinancijskih mjernih podataka u raspodjeli kapitala u globalnom gospodarstvu. Tako se, na primjer, trošak kapitala korporativnog zajmoprimca može povezati s njegovim uspjehom u smanjenju emisija ugljika ili ispunjavanju ciljeva raznolikosti.

Javno-privatna partnerstva ključna su za snažan, uključiv oporavak i rješavanje isprepletenih izazova s kojima se suočavamo. Današnji globalni problemi iziskuju novo razmišljanje o ulogama poduzeća, vlada i civilnog društva te o tome kako mogu najbolje surađivati.

Nije dovoljno da vlade jednostavno sude tržištu i inače se “ne petljaju”. Vlade su potrebne za oblikovanje i stvaranje tržišta poticanjem i smanjenjem rizika za određena ulaganja te uspostavom ciljane potpore i regulatornih okvira. Inovacije u privatnom sektoru u području tehnologije, zdravstvene skrbi i drugih sektora često se nisu mogle dogoditi bez javne potpore. Možemo zahvaliti vladama na temeljnim istraživanjima koja su dovela do interneta, čiste energije i cjepiva.

Koristi od učenja kroz rad

Upravljanje zelenom i digitalnom tranzicijom, uključujući trend automatizacije koja zamjenjuje više radne snage, zahtijevat će velike napore za prekvalifikaciju i usavršavanje radnika. U Europskoj uniji 75% poduzeća s više od deset zaposlenika već pruža, a djelomično financira, osposobljavanje svojih radnika. Međutim, više tvrtki i vlada mora slijediti taj primjer kako bi proširile pristup osposobljavanju onima kojima je to najpotrebnije, posebno odraslima s niskim osnovnim vještinama i onima s niskim primanjima.

Poslodavci, s druge strane, imaju ključnu ulogu u osiguravanju maksimalne učinkovitosti u svim našim sustavima obrazovanja i osposobljavanja. Vlade i poslodavci moraju se okupiti kako bi pomogli studentima da imaju koristi od učenja kroz rad, na primjer, stvaranjem fleksibilnijih aranžmana i razvojem lokalnih školsko-poslovnih partnerstava.

Poslodavci se također moraju aktivnije uključiti u profesionalno usmjeravanje kako bi pripremili današnju mladež za svijet rada. A poduzeća moraju odigrati svoju ulogu u borbi protiv rodne neravnopravnosti, nudeći plaćeni roditeljski dopust i skrb o djeci, uvodeći pravila o transparentnosti plaća i baveći se nepristranim oglašavanjem na poslu.

Na tim osnovama možemo početi graditi nove temelje za dugoročni gospodarski prosperitet nakon pandemije bolesti Covid-19. Razmjeri i širina izazova s kojima se suočavamo bez presedana su. Moramo razgovarati i riješiti ih putem globalnog foruma kao što je Pariški mirovni forum. Mnogi su usvojili slogan “ponovne unaprijeđene izgradnje”. Ali današnje probleme ne možemo riješiti povratkom na jučerašnja rješenja. Moramo unaprijediti gradnju za ubuduće.