Globalna tržišta su vrlo skeptična, a glavna je dvojba jesu li dosad poduzete mjere Europi dovoljne kako bi se osigurao oporavak i otklonio rizik produbljivanja i prelijevanja krize. Tu je poruku iz Bijele kuće novinarima prenio glasnogovornik Jay Carney kada se doznalo da su lideri sedam najmoćnijih gospodarstva svijeta sazvali hitan sastanak. Alarm se, očekivano, oglasio zbog eskalacije krize u europskoj monetarnoj uniji i straha da bi ona uskoro mogla dovesti do financijskog kaosa globalnih razmjera kao što je to bio slučaj 2008. godine.

Iako do zaključenja broja nije bilo poznato o čemu su konkretno tijekom konferencijskog poziva raspravljali šefovi zemalja G7, ali i guverneri njihovih središnjih banaka, većina analitičara očekivala je da će se Europske lidere pokušati “prisiliti” da odlučniju akciju u borbi protiv krize. Hoće li svetska politička elita na intervenciju uspjeti privoliti i Europsku središnju banku čije se vodstvo danas sastaje, bit će jasno tek nakon što guverner Draghi izvijesti o rezultatima toga sastanaka Neslužbeni izvori u utorak su navodili da su svjetski lideri ponajviše zabrinuti zbog mogućih opasnih posljedica krize španjolskih banaka, jer bi, strahuju, kolaps tamošnjeg financijskog sektora mogao biti itekako poguban za ostatak svijeta. Da su dobrim dijelom u pravu istog je dana dokazao dosad možda najdramatičniji apel iz Španjolske. Uz ovakve kamate na zaduživanje, poručio je ministar financija Cristobal Montoro, financijska tržišta su de facto zatvorena za nas. Pritom je otvoreno zatražio europsku pomoć u spašavanju posrnulih banaka. “Bankarski sektor u Španjolskoj mora se dokapitalizirati kroz Europski stabilizacijski mehanizam”, rekao je. A dok se čeka da čelnici eurozone odluče hoće li tako i biti, šef Santandera, najveće španjolske banke, poručio je da tamošnjem bankarskom sektoru za preživljavanje treba 40 milijardi eura.