Tijekom 2008. godine pojavile su se kriptovalute, Bitcoin i blockchain što je označilo novu eru u svijetu platnog prometa u kojoj je digitalna imovina postala najpopularnija tema svijeta inovacija financijskih usluga te globalne ekonomije.

Novi svijet digitalne imovine veoma je raznolik i inovativan. Digitalna imovina predstavlja gotovo bilo što, od fizičke imovine, vrijednosnica, nekretnina, do nematerijalne imovine kao što su prava, identitet ili ovjere/potvrde.

Zahvaljujući kriptovalutama, u ovom slučaju blockchainu, svatko tko je informatički pismen može, pomoću procesa «tokenizacije» stvoriti digitalnu imovinu, te je na različite načine dalje distribuirati.

Kao takva, digitalna imovina predstavlja i tradicionalni stari i novi svijet imovine. Karakteristike i prednosti upotrebe kriptovaluta dovele su do zanimljivih rasprava oko kategorizacije i kvalifikacije digitalne imovine što je rezultiralo zaključkom kako postoj tri tipa digitalne imovine: 1. plaćanje/razmjena/valutni tokeni, 2. investicije/vrijednosni tokeni, 3. usluge/tokeni za potrošnju.

Zakonodavno okruženje

Uz sveprisutne tehnološke inovacije, ključni element u razvoju i priznanju digitalne imovine bit će pravno i zakonodavno okruženje. Javne vlasti u svijetu ulažu napore za razumijevanje i regulaciju digitalne imovine, pokušavajući balansirati inovacijski potencijal i poteškoće vezane uz zaštitu potrošača, funkcionalnu tržišnu strukturu, te financijsku stabilnost.

Zašto je zakonodavni okvir toliko važan u ovom trenutku? Zato što mora definirati pitanja aktivnosti sprečavanja pranja novca, porezni i računovodstveni tretman, pitanja vlasništva i decentralizacije itd. Sve više regulatornih tijela imaju značajan problem kriminalaca koji sve češće koriste kriptovalute za ilegalne radnje kao što su pranje novca, financiranje terorizma i utaja poreza.

Iako se ne zna potpuni razmjer korištenja kriptovaluta za ilegalne radnje, procijenjena tržišna vrijednost iznosi više od sedam milijardi eura. Ključno pitanje je anonimnost vezana uz kriptovalute koja varira od potpune do pseudo-anonimnosti, onemogućuje praćenje transakcija kriptovaluta, te omogućuje pojavu sumnjivih transakcija izvan obuhvata regulatornih tijela i ilegalnu uporabu kriptovaluta od strane kriminalnih organizacija.

Međutim, sve to se mijenja. Peta Direktiva za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma u primjeni je u Europskoj uniji od 10. siječnja ove godine i uključuje definiciju virtualnih valuta, te definira dubinsku analizu za usluge za razmjenu virtualnih valuta i usluge skrbništva i obvezu da prijave sve sumnjive transakcije Ministarstvu financija – Uredu za sprečavanje pranja novca.

Kada je prije nekoliko mjeseci koronavirus bio tek epidemija koja je zahvatila Kinu i možda još poneku zemlju, a kod nas u Hrvatskoj to je imalo utjecaja tek na obustave letova i paketa iz Kine, potražnja za kriptovalutama je porasla jer su ulagači u kriptovaluti počeli tražiti sigurnost ulaganja u trenucima ekonomske neizvjesnosti, pa je time i cijena Bitcoina u jednom trenutku dosegla 10.000 dolara.

Povezanost zlata i Bitcoina

Međutim, u trenutku proglašenja globalne pandemije i uviđajući kakve će sve posljedice imati daljnje širenje epidemije koronavirosa na europsko i svjetsko gospodarstvo, prvo su reagirala tržišta dionica, pa onda i tržište kriptovaluta koje je zahvatio val rasprodaja.

Postalo je jasno da kriptovalute ipak nisu tako sigurna imovina u doba krize odnosno u ovom slučaju pandemije koronavirusa, pa je cijena bitcoina pala preko 25%, odnosno došla je do razine oko 6000 dolara.

Opet se počelo spominjati zlato kao monetarni instrument koji odlikuju karakteristike visokog stock-to-flow indeksa i likvidnost tržišta što ga čini drugačijim od svih ostalih instrumenata, te ga je zbog toga efikasno koristiti kao zaštitu od valutnog rizika.

Ono što je možda najzanimljivije je kretanje cijene kriptovaluta i njene povezanost s političkim događanjima u svijetu, kao u nedavnom slučaju političke krize između Irana i SAD-a gdje je neosporno da je kriptovaluta snažno reagirala na ovaj politički događaj.

Svijet se pomalo priprema na novi svijet bezgotovinskog platnog prometa. Banka za međunarodne namire (BIS) navodi da čak tri četvrtine svih međunarodnih banaka radi na nekoj formi digitalnih valuta. Samo je pet otvorenih projekata u ovom trenutku u prvoj fazi razvoja tako da je mala vjerojatnost da će digitalni euro ili funta stupiti na snagu u nekoj bliskoj budućnosti.

Nekoliko zemalja u Europi, kao što je Švedska, učinile su veliki iskorak s ciljem unaprjeđenja bezgotovinskog platnog prometa, te su stoga više nego zainteresirane za stabilnost kriptovaluta. Međutim, takozvana E-Krona je još uvijek daleko od očekivane implementacije.

Prije svih ovih događanja oko pandemije koronavirusa, početkom 2020. godine, jednostavna i razumljiva međusobna povezanost ova dva instrumenta, zlata i Bitcoina bila je najjača do sada, pa navedena činjenica nameće i pitanje hoće li Bitcoin postati novo digitalno zlato. Tako priča o Bitcoinu kao čuvaru vrijednosti u budućnosti, postaje vjerodostojnija pojavom svake naredne krize.

* Autorica je ovlašteni revizor, suvlasnica tvrtke Confida za poslovno savjetovanje i projektno upravljanje