S obzirom na kvantne društvene i tehnološke promjene koje su u korona krizi dodatno ubrzane, izvjesno je da će se modeli financijskih transakcija poputno promijeniti u narednom razdoblju, rečeno je na panel diskusiji “Plaćanje: od klasičnog novca do kriptovaluta” na konferenciji Zagreb bankarsko i financijsko središte 2021. koja se u organizaciji Poslovnog dnevnika održala u utorak u Zagrebu.

Nikola Škorić, CEO, Electrocoin smatra da nas očekuje velike tektonske promjene u ovom sektoru te da za 10 godina više neće biti moguće prepoznati financijsku industriju kakvu danas poznajemo. “Krize su pokazale da standardna gotovina, kakvu danas poznajem, može biti problematična za čuvanje i manipuliranje. Zbog toga je nužno da postoje i modeli, poput virtualnih valuta, koje su puno nezavisnije od samih novčanica i puno dostupnije građanima. No, s druge strane ima društava koje su i dalje vezane uz gotovinu, i to nije vezano samo uz naše područje. Za primjer imate Japan koji je visokotehnologizirana sredina, po svim kriterijima, ali je gotovina i dalje prevladavajuće sredstvo plaćanja u većini trgovina. Zbog toga je uvelike napredovala tehnologija za obradu gotovine, od toga da se novac u trgovini polaže u automat, a ne izravno trgovcu, do samog brojanja i manipuliranja na svim razinama”, kazao je Škorić. Viktor Olujić, član uprave, Asseco SEE Croatia ističe da su danas na financijskom tržištu igrači kojih prije samo nekoliko godina nije bilo. “Prije 10-ak godina je kreditna kartica bila vrlo važan instrument plaćanja koja je garantirala da će neka transakcija biti plaćena. Danas u situaciji kad se u realnom vremenu elektronski plaća svaka transakcija s “kreditnom karticom” koja je u mobitelu ili u nekoj aplikaciji, sama kartica postaje nepotrebna. Promjene su kvantne. Za primjer uzmite samo da se prije 10-ak godina u Zagrebu nije moglo plaćati u japanskim jenima. Danas je to potpuno nebitno u kojoj valute, gdje i kada se plaća jer je sve globalno i u realnom vremenu”, kazao je Olujić. Ivan Buconjić, country manager Euroneta smatra da će velike banke i njihovi interesi davati smjerove kako će se financijsko tržište u narednom razdoblju razvijati. “Čini mi se da je budućnost plaćanja u izboru – da svatko plaća na način kako mu najbolje odgovara. Gotovina se i dalje koristi, a to će biti aktualno još dugo, posebno na našim prostorima”, kaže Buconjić. Kao primjer obrnutog procesa gdje stvari po pitanju elektronskog plaćanju odu predaleko navodi Švedsku gdje je 90 posto transakcija bezgotovinsko, a što je nagnulo trgovce i banke da više niti ne izdaju ili primaju gotovinu. Zbog toga je, kaže Buconjić, tamošnja vlada morala reagirati i regulacijom odrediti da banke i dalje moraju klijentima omogućiti transakcije u gotovini kada ovi to žele, a isto tako i trgovci se tome moraju prilagoditi. Saša Ivanović, direktor, Centar Zlata naglašava da su ih zahtjevi tržišta naveli da, osim gotovine koju preferira većina klijenata kao sredstva plaćanja, natjerali da uvedu i druge modele poput kripto valuta za koje očekuje da će u narednom razdoblju prevladavati, kako u sektoru tržišta zlata, tako i u svemu drugom.

Neki zaključak panela je da tehnologija već sad omogućuje da prevlada bilo koji model plaćanja, no da je ekonomija više društvena nego tehnička disciplina te da će upravo trenovi u društvu odrediti kako ćemo plaćati u narednom razdoblju. Kao jedina velika mana bezgotovinskog plaćanja i dalje se navodi privatnost, odnosno za razliku od mogućnosti anonimnog plaćanja s gotovinom, kod elektronskog plaćanja to nije slučaj jer uvijek postoji neki trag koji se, u nekim graničnim slučajevima, može zloupotrijebiti. S druge strane, mora se poraditi na sigurnosti virtualnih financija jer je bilo, a i bit će, slučajeve hakerskih napada na takve mjenjačnice i prebacivanja velikih količina novca kojem je vrlo teško ući u trag.

Krenuli su s jednim bankomatom, a danas upravljaju s njih 50.000

Covid kriza je prouzročila niz poremećaja na tržištu, osim same krize gospodarstva, došlo je do promjene navika potrošača, istaknuo je Ivan Buconjić, country menadžer Euroneta, globalne tvrtke sa sjedištem u SAD-u, a u regiji i Hrvatskoj su najpoznatiji po svojoj mreži bankomata, u svojoj prezentaciji na konferenciji Zagreb bankarsko i financijsko središte. Dodaje da su mnogi modeli poslovanja, posebice oni bazirani na digitalnom, doživjeli veliki i iznenadni skok koji bi se inače događao kroz više godina. “Generalno se događaju promjene kojem se moraju prilagoditi i banke. Tu su makro izazovi koji su vezani uz ekonomski pad, kreditnu krizu, promjenu navika potrošača, konkurenciju te situaciju s uvođenjem eura u Hrvatskoj. S druge strane tu si i strateški imperativi poput učinkovitosti i mobilnosti. “Euronet je globalni pružatelj rješenja za elektroničko plaćanje i obradu transakcija, uključujući elektroničke financijske transakcije, prepaid bonove i usluge te prijenos novca. Upravljamo i najvećom neovisnom mrežom bankomata u Europi i u Hrvatskoj. Krenuli smo s jednim bankomatom u Budimpešti prije više od 25 godina, a danas spajamo svijet provodeći plaćanja koja povezuju tvrtke i potrošače u 170 zemalja. Upravljamo sa 50.000 bankomata, a godišnje procesuiramo 5,8 milijardi transakcija. U Hrvatskoj smo prisutni od 1997. “, kazao je Buconjić.

Tarja Krehić najavljuje da se uvodi novi financijski institut

Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o pružateljima usluge servisiranja kredita se želi harmonizirati praksa na razini EU tako da se bankama olakša rješavanje portfelja loših kredita kako bi mogli više sredstava koristiti za plasman malom i srednjem poduzetništvu. Tarja Krehić, odvjetnica i partnerica u Odvjetničkom društvu Krehić&partneri, najavljuje da se uvodi novi financijski institut Ubrzane izvansudske naplate kolaterala (AECE) koji će biti, navodi, zasigurno biti i dio hrvatske regulative, prije svega ovršnog zakona. Tu je i razvoj sekundarnih tržišta loših kredita, odnosno prepuštanje upravljanja portfeljom loših kredita vanjskom pružateljima usluge servisiranja kredita ili prodaja kredita kupcu kredita zainteresiranim kupcima. Krehić očekuje da bi ova regulativa mogla na razini EU doživjeti u roku od godinu dana i bila bi vrlo brz i učinkovit način upravljanja kreditima. On bi bio predmet samo u slučaju nekretnina i pokretnina, ali ne i ostalih instrumenta osiguranja kredita poput dionica. Model bi podrazumijevao da bi se za prodaju ovih kolaterala odvijao kroz izravnu prodaju privatnim kupcima ili putem javne dražbe. Iako EU regulativa predviđa i neke druge modele prodaje, Krehić ne očekuje da će se u hrvatskoj regulativi naći neki drugi osim dva gore spomenuta instrumenta. Novost je ida bi se tu našao HNB kao neka vrst regulatora kod kojeg bi bile sve informacije o svim detaljima postupaka. Taj instrument bi trebao biti neovisan o svim ostalim ovršnim i stečajnim postupcima koji se mogu voditi u konkretnom slučaju.