Od danas pa zaključno do 11 sati idućeg ponedjeljka građani ponovno imaju mogućnost upisa trezorskih zapisa (TZ) Ministarstva financija. Uz objavu tog poziva, Vlada je već na svojoj drugoj sjednici nakon saborskog izglasavanja povjerenja okvirno najavila i sljedeću ulagačku priliku.

Oni koji imaju novca raspoloživa za ulaganje na malo dulji rok, a alternativa im je da ga drže u banci, za nešto više od mjesec dana moći će ga uložiti u nove državne obveznice. No, za razliku od jasnih pravila za netom započeti upis TZ-a, za obveznice se glavni parametri (a za male ulagatelje to je prije svega ročnost) još razmatraju.

Skretanje štednje
Ciljani nominalni iznos novih “trezoraca” postavljen je na ukupno 900 milijuna eura – 250 kroz tromjesečne, a 650 kroz one s dospijećem od godinu dana. Ministarstvo na kraju može prihvatiti i manji i veći iznos od ciljanoga, ovisno o procjeni je li to, kako kaže ministar Marko Primorac, “oportuno za državni proračun i upravljanje javnim dugom”.

Kao i u dosadašnja dva izdanja trezoraca u kojima je država upis omogućila i građanima i institucionalnim investitorima, i ovaj ima dva kruga, s tim da veliki, tzv. kvalificirani ulagatelji priliku za upis dobivaju tijekom dva sata dan nakon zatvaranja upisa za građane.

Cijena se za građane definira unaprijed (za institucionalne ulagatelje vrijede aukcijska pravila), a godišnji prinos istovjetan je onom iz izdanja krajem veljače. Za ročnost od tri mjeseca iznosi 3,75 posto godišnje, a za onaj dospijeća od godinu dana 3,65 posto.

Kod trezoraca on se “obračunava” kroz diskont pri upisu, što znači da se na 1000 eura nominalnog iznosa TZ-a koji će se isplatiti po dospijeću pri upisu tromjesečnog zapisa plaća 990,74 eura, a kod onog koji se isplaćuje za godinu dana 964,88 eura.

Ulaganje u taj instrument kratkoročnog državnog duga u pogledu prinosa uglavnom se smatra alternativom bankovnim oročenjima građana, a u odnosu na standardne kamate na te depozite prinosi na trezorce osjetno su viši.

To je u prva dva izdanja rezultiralo i znatno većom potražnjom od prvotno ciljanih iznosa koje su tada komunicirali iz Ministarstva financija. Građani su u te dvije operacije financiranja države usmjerili oko dvije milijarde eura, a prije toga su (u ožujku prošle godine) u “narodne” obveznice ročnosti od dvije godine uložili 1,33 milijarde eura. Ukupno je u tim izdanjima sudjelovalo oko 118 tisuća građana, s tim da ih gotovo 40 tisuća dotad nije imalo otvoren račun ulagatelja.

Sve važniji oslonac
To što se ubrzono ide i s novim obveznicama nije neočekivano jer 10. srpnja državi na naplatu stiže 1,4 milijarde eura vrijedna obveznica iz 2013., a ovogodišnje potrebe financiranja uključuju i nešto veći proračunski deficit.

Glavni parametri predstojećeg zaduženja još su podložni promjenama. Zasad se razmatra ukupan ciljani iznos između 2 i 2,5 milijarde eura, kaže ministar. A kako se i to izdanje namjerava ponuditi (i) građanima, izvjesno je da će biti u dvije tranše – kraći rok za građane, a dulji ponajprije za velike institucionalne investitore dugoročnog horizonta ulaganja.

Lanjske “narodne” obveznice bile su dvogodišnje, pa bi trogodišnje bile i test koliko je građana sklono “vezati” svoj ulog na duži rok. Njihove kalkulacije većinom su ponešto drukčije negoli one profesionalnih invetitora.

Ministar smatra da bi interes građana opet mogao biti dobar, imajući u vidu današnje prinose na takva ulaganja i kamatne stope na tržištu za koje se očekuje postupno snižavanje. Vjeruje i da bi udio javnog duga koji drže domaća kućanstva već u kratkom roku moglo porasti sa 6 na oko 10%, a dugoročni je cilj, kaže, da u njegovoj strukturi dominantno budu zastupljeni građani.