Ruska vlada pronašla je način kako da ojača državni udjel u najvećoj tamošnjoj banci Sberbank, a pri tome okonča nezgodna pitanja oko sukoba interesa središnje banke.
Kako navodi Reuters, Kremlj je odlučio da iskoristiti novac koji leži u državnom investicijskom fondu kojim će otkupiti udjel Banke Rusije u Sberbanci.
Na najvišoj razini
Time će se okončati višegodišnja polemika zašto je središnja banka u vlasništvu najveće banke u zemlji te može li u takvim okolnostima osigurati vjerodostojnu reviziju. O otkupu tog udjela na najvišoj se političkoj razini u Rusiji razgovara od kraja prošle godine, navodi Reuters.
Ministarstvo financija kontrolira državni investicijski fond u koji se slijevaju prihodi od prodaje nafte i plina, a nakon godina akumulacije, vrijednost fonda dosegla je razinu pri kojoj su moguće i značajne investicije.
U fondu je pohranjeno više od 125,6 milijardi dolara, odnosno 7 posto vrijednosti ruskoga gospodarstva. “Odluka o prodaji udjela uklonit će problem potencijalnog sukoba interesa”, izjavio je ministar financija Anton Siluanov u priopćenju objavljenom u utorak.
Banka Rusije u Sberbanku još od 1991. drži 50 posto plus jednu dionicu, a državni fond će taj udjel otkupiti po “tržišnoj cijeni”.
Što je tržišna cijena?
Što u ministarstvu smatraju tržišnom cijenom nije jasno, kao ni vrijeme kada će udjel biti otkupljen. Dva Reutersova izvora bliska transakciji otkrivaju da država procjenjuje vrijednost tog udjela na 2,45 bilijuna rubalja, odnosno 39 milijardi dolara.
To je bitno niže od burzovne cijene od 2,8 bilijuna rubalja, prema podacima Refinitiva od utorka. Središnja banka zadržala bi 700 milijuna rubalja od prodaje, čime bi pokrila dio troškova zbog spašavanja tri banke 2017. godine. U proračun bi se vratilo 1,25 bilijuna rubalja, u skladu sa zakonom.
Siluanov je pojasnio kako zahvaćanje u državni investicijski fond radi otkupa udjela u Sberbanku neće ugroziti predviđena ulaganja u infrastrukturne projekte. Podsjetimo, plan predsjednika Vladimira Putina pod nazivom “Nacionalni projekti” predstavljen je 2018., a predviđa ulaganja u 13 područja.
Ukupno bi se uložilo 25,7 bilijuna rubalja, a državni investicijski fond ključni je sudionik u financijskoj konstrukciji.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu