Bankovni krediti kućanstvima u eurozoni gotovo su stagnirali u siječnju, uz najnižu stopu rasta u gotovo devet godina, pokazuju podaci Europske središnje banke (ECB).

Krediti kućanstvima porasli su u siječnju za samo 0,3 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, najslabije od ožujka 2015. godine kada su bilježili isti postotni rast. U prosincu uvećani su za 0,4 posto.

Kreditiranje kompanija poraslo je za 0,2 posto, nakon 0,5-postotnog rasta na kraju 2023. U studenom kreditni plasmani zadržali su se na razini istog mjeseca 2022. godine.

Pokazatelj ponude novca M1, koji uključuje gotovinu u opticaju i prekonoćne depozite, smanjio se u siječnju za 8,6 posto u odnosu isti lanjski mjesec, gotovo kao i u prosincu. Najširi monetarni agregat M3, koji obuhvaća i oročene depozite, porastao je pak za 0,1 posto, nakon revidiranog 0,2-postotnog rasta na kraju 2023. U studenom pokazivao je pad za 0,9 posto.

Posustalo kreditiranje i ograničena ponuda novca rezultat su postrožene monetarne politike Europske središnje banke koji je od srpnja 2022. do sredine rujna 2023. podigao kamatne stope za 4,5 postotnih bodova kako bi kočenjem potražnje obuzdao inflaciju.

U siječnju inflacija u eurozoni iznosila je 2,8 posto, prema izračunima europskog statističkog ureda. ECB srednjoročno cilja stopu inflacije od dva posto.

Relativno benigni podaci o rastu plaća u četvrtom tromjesečju ohrabruju, ali još nisu dovoljni da ECB-u uliju povjerenje da je inflacija poražena, rekla je nedavno čelnica ECB-a Christine Lagarde. “Brojke o plaćama u četvrtom kvartalu očito su ohrabrujuće brojke”, rekla je Lagarde prošlog petka.