Po podacima Hrvatske narodne banke (HNB), krajem srpnja ukupni krediti stanovništvu iznosili su 117,1 milijardu kuna, što je za 443 milijuna ili 0,4 posto manje nego godinu dana ranije, dok analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) ističu i dalje zamjetan trend rasta kunskih kredita uz razduživanje u devizama.

Krediti stanovništvu smanjeni su u srpnju i na mjesečnoj razini, i to za 169 milijuna kuna ili 0,1 posto.

Kako ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA), pritom je nastavljen trend rasta kunskih kredita stanovništvu uz istodobno razduživanje u devizama. Udio kunskih kredita stanovništvu u ukupnim kreditima tom sektoru krajem srpnja dosegnuo je 46,1 posto, što je 7,1-postotni bod više u odnosu na srpanj prošle godine.

"Nakon konverzije CHF kredita u eurske, posljedično je došlo i do veće osviještenosti stanovništva na valutne rizike, što je uz istovremeni pad aktivnih kamatnih stopa na kunske kredite rezultiralo rastom udjela kunskih kredita u ukupnom portfelju kredita stanovništvu", tumače iz RBA.

Najveći udio u ukupnim kreditima stanovništvu već tradicionalno imaju stambeni krediti, 43,8 posto, čija je ukupna vrijednost krajem srpnja iznosila 51,3 milijarde kuna, što je za 923 milijuna kuna ili 1,8 posto manje nego godinu dana ranije.

Udio kunskih kredita u ukupnim stambenim kreditima iznosio je pritom 23,8 posto, što predstavlja porast udjela od 7,2 postotna boda u odnosu na srpanj prošle godine.

Istovremeno, udio je kunskih kredita s valutnom klauzulom, koje prvenstveno čine krediti indeksirani za euro, u ukupnim stambenih kreditima zabilježio pad s 83,3 posto krajem srpnja prošle godine na 76,2 posto krajem srpnja ove godine.

Gotovinski nenamjenski krediti krajem srpnja iznosili su 41,9 milijardi kuna te su na godišnjoj razini bili viši za 1,6 milijardi kuna ili 3,9 posto.

I unutar ove skupine kredita vidljiv je rast udjela kunskih kredita u odnosu na kunske kredite s valutnom klauzulom. Kunski krediti su krajem srpnja ove godine imali udio od 64,4 posto u ukupnim gotovinskim nenamjenskim kreditima, dok je njihov udio krajem srpnja prošle godine iznosio iznosio 54,5 posto, navode iz RBA.

U RBA smatraju da se proces razduživanja sektora stanovništva primakao svome kraju, te da bi naznake oporavka kreditne potražnje trebale utjecati i na povratak kreditne aktivnost prema sektoru stanovništva.

"Međutim, oporavak će prema našim očekivanjima biti vrlo skroman i uvelike ovisan o kretanjima na tržištu rada, koje još uvijek ne pokazuje zamjetniji rast zaposlenosti, a koja je preduvjet za ulazak u nove financijske obveze", ocjenjuju u RBA.