Početkom godine kreditiranje je nastavilo rasti, pokazuju podaci središnje banke. Krediti poslovnih banaka na kraju siječnja iznosili su 260,4 milijarde kuna, što je 3,5 posto više nego prije godinu dana, otkrivaju podaci Hrvatske narodne banke. Na mjesečnoj razini krediti su porasli za blagih 0,05 posto, a rast je ostvaren šesti uzastopni mjesec.

Prema valutnoj strukturi, na godišnjoj su razini kunski krediti porasli za više od 13 milijardi kuna ili 12,9 posto, dok su oni s valutnom klauzulom pali za četiri milijarde kuna, odnosno 3,1 posto.

Trend rasta kunskih kredita te pad valutnih kredita prisutan je više od šest godina, napominju analitičari Raiffeisen banke (RBA). Udio valutnih kredita u ukupnim kreditima tako se kontinuirano smanjuje od sredine 2012. godine kada je taj pokazatelj kreditne eurizacije iznosio 76,3 posto, dok su na početku 2020. godine valutni krediti u ukupnim kreditima činili tek 54,8 posto.

U RBA-u dodaju da u idućim mjesecima banke neće poduzimati mjere prisilne naplate duga, kao što su ovrha i aktiviranje instrumenata osiguranja te će razmatrati i odobravati zahtjeve za odgodom plaćanja kredita za građane i poduzetnike čiji je bonitet ozbiljno narušen uslijed posljedica epidemije koronavirusa. Promatrano prema sektorima, više od polovine kredita plasirano je kućanstvima.

Nominalan iznos tih kredita u siječnju je premašio 133,6 milijardi kuna što je 8,7 milijardi kuna više u odnosu na početak 2020. godine.

Unatoč skromnom mjesečnom porastu od 0,4 posto, godišnja stopa iznosila je sedam posto. Kod stanovništva osobito je izražena sklonost kreditiranja u domaćoj valuti dominantno kroz gotovinske nenamjenske kredite koji su u siječnju još uvijek rasli po godišnjoj dvoznamenkastoj stopi, od 15,6 posto.

Krediti nefinancijskim trgovačkim društvima na kraju siječnja iznosili su 82,1 milijardu kuna te su bili 0,3 posto viši na mjesečnoj razini.

Na godišnjoj razini pali su za 0,7 posto. Naposljetku, krediti središnjoj državi u siječnju iznosili su 36,6 milijardi kuna kuna što na mjesečnoj razini predstavlja pad od 1,3 posto, na godišnjoj razini stanje kredita središnjoj državi poraslo je za 0,7 posto.