Kreditna aktivnost u Hrvatskoj nastavlja padati; ukupni plasmani banaka spustili su se na 276 milijardi kuna krajem listopada što je 3,8 milijardi kuna ili 1,3 posto manje nego prije godinu dana.
Na mjesečnoj razini obujam ukupnih kredita manji je 2,6 milijardi kuna, odnosno 0,9 posto. "Padu ukupnih kredita na godišnjoj razini prvenstveno je pridonio pad valutnih kredita, uključujući kunske uz valutnu klauzulu, dok su čisti kunski krediti zabilježili rast", kažu analitičari Raiffeisen banke. Kao glavni razlog ističu nastavak trenda razduživanja privatnih tvrtki koji traje od sredine 2012., a isti trend slijede i građani. S druge strane, unatoč blagom padu u zadnjih mjesec dana, država u pravilu ne pokazuje naznake štednje već se bilježi rast zaduženja na godišnjoj razini.
Najnovije brojke o kreditima pokazuju primjetan rast potražnje za kunskim kreditima. U odnosu na prošlogodišnji listopad porasli su za 2,6 milijardi kuna i dosegnuli 77,2 milijarde kuna. Na godišnjoj razini tih kredita bilo je 3,5 posto više, dok u odnosu na rujan stagniraju.
Istodobno, krediti uz valutnu klauzulu u listopadu su smanjeni 1,3 posto na 198,8 milijardi kuna pa građani i tvrtke otplaćuju 6,4 milijarde manje nego prije godinu dana. Budući da je više od dvije trećine kredite ugovoreno uz valutnu klauzulu ili je u stranoj valuti, godišnja aprecijacija kune prema euru od 0,8 posto statistički je povećala pad kreditiranja. Njezino slabljenje prema franku od 10 posto istodobno je naizgled ublažilo brzinu pada tog dijela kreditnog portfelja banaka.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Krediti banaka pali iz razloga razduživanja????? No da li je na sceni samo i jedino proces razduživanja, znati ćemo jedino ako otvorimo strukturu zaduživanja prije krize i osim procesa razduživanja promotrimo i ostale oblike „krizne ekonomije“!!!
Tko se sve zaduživao i kakove manevarske mogućnosti je imao u trenutku krize? Tko je postao i ostao u monopolnoj mogućnosti ako ne trgovački lanci!!! Njihovi izvori financiranja, osim financijskih kredita postali su i ostali trgovački krediti dobavljača. Tako su KOMPENZACIJE postale jedan od glavnih izvora financiranja, koji u sebi sadrži amalgam financijskog i trgovačkog kreditiranja. Taj amalgam prate monetarno pravni instrumenti kao što su cesije, mjenice i kompenzacije!
Želimo li uistinu izmjeriti procese razduživanja, moramo uzeti u obzir kvantum kreditnih metamorfoza kao što su cesije, mjenice i kompenzacije!!!!!!
Uključite se u raspravu