Prošla godina pokazat će se kao uvod u znatno turbulentniju 2017. Nagli pad Agrokora ogolit će bankarske prakse i kroz eroziju rezultata pokazati koliko je vaganje rizika zaista zaživjelo u praksi nakon krize 2009. godine.

Zatvaranjem poglavlja švicarskog franka u 2015., barem po pitanju konverzije, banke će 2016. pamtiti kao kratki predah između dvije zahtjevne godine. Gospodarstvo se napokon počelo oporavljati, optimizam vraćati tvrtkama i građanima dajući vjetra u leđa kreditnoj potražnji, a unatoč trima postavama u Banskim dvorima, konačno su se počele pospremati javne financije. I taman kad su se profiti oporavili od otpisa, a loši krediti trebali spustiti na jednoznamenkaste brojke, početak godine donio je krizu Agrokoru koji se obilno kreditirao i preko noći našao pred bankrotom.  Nakon pet milijardi kuna gubitaka koja im je donijela konverzija kredita u švicarskom franku, na kraju prošle godine banke su crtu podvukle ispod 6,4 milijarde kuna bruto dobiti. Oporavila se i profitabilnost pa je poslovanje vlasnicima donijelo prosječnih 9,6 posto povrata na kapital i 1,6 posto na imovinu. Unatoč dugom periodu niskih kamatnih stopa koje pritišće rezultat, operativno poslovanje i dalje je uspješno odolijevalo tom nepovoljnom okruženju. Proizlazi to iz činjenice da su sve sastavnice, osim kamatnih prihoda, imale pozitivan učinak na rezultat, no ključni je bio pad rezervacija i ispravaka vrijednosti, djelomično i kao posljedica konverzije. No, i u nesretnom okruženju niske cijene novca, prošle godine bankama se nenadano nasmiješila sreća – kroz globalno preslagivanje Vise. Američka divizija jednog od najvećih svjetskih izdavatelja platnih kartica pripojila je europski dio poslovanja u transakciji vrijednoj 18,4 milijarde eura što je domaćim bankama koje su imale udjel u Visa Europe podebljalo prihode za oko 650 milijuna kuna.

Rezanje kamatnih troškova

Pad kamatnih stopa i još slaba kreditna aktivnost rezultirala je smanjenjem temeljnih kamatnih prihoda, a isto se dogodilo i s prihodima od provizija i naknada zbog ograničavanja visine međubankovnih naknada u poslovanju s kreditnim karticama u prosincu 2015. Banke su na to odgovorile jačim rezanjem kamatnih troškova i proširenjem kamatne razlike, još snažnije nego godinu ranije. Prethodna je godina donijela i zamjetno povoljnije trendove kreditiranja u odnosu na nekoliko prethodnih godina. Nominalno gledano, plasmani su bili za 3,4 posto manji radi otpisa kredita u švicarskom franku te prodaja portfelja, no na osnovi transakcija porasli su 1,1 posto. Zajmovi tvrtkama rasli 3,1 posto, a banke su najviše kreditirale turizam i poljoprivredu te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti. Prirast zajmova državi iznosio je 3 posto, a krediti građanima u 2016. po prvi put su porasli nakon sedam godina, za 0,5 posto. Opekavši se na švicarskom franku, banke su kreditni rast tražile u refinanciranju stambenih kredita kod kojih je primjetan pad kamatnih stopa i proširenje ponude uz fiksne kamate. Na kraju 2016. konvertirani stambeni krediti u eurima činili su gotovo petinu ukupnih stambenih kredita, a gotovo su podjednak udio dosegnuli kunski stambeni krediti zahvaljujući širokoj lepezi ponuda za refinanciranje. Ono što je pozitivno obilježilo 2016. nesumnjivo je sveobuhvatnije rješavanje problema loših kredita u domaćim bankama. One su rješenje pronašle u prodajama tih kredita trećim stranama, specijaliziranim tvrtkama za upravljanje i naplatu potraživanjima, za što je snažnu motivaciju pružila regulativa Hrvatske narodne banke o progresivnom rastu rezervacija na teret kapitala. Iz bankarskog sustava očišćeno je šest milijardi kuna bilančnih te još 1,5 milijardu kuna izvanbilančnih potraživanja od čega se gotovo tri četvrtine iznosa odnosi na kredite tvrtkama. Čišćenje je spustilo ukupan udio loših kredita rizičnih skupina B i C sa 16,7 na 13,8 posto krajem prosinca prošle godine. Vrijedi napomenuti da su prodaje realizirane po višim cijenama od knjigovodstvenih iznosa potraživanja što je bankama donijelo 338,6 milijuna kuna prihoda i ublažilo ranije pretrpljene gubitke.

Još u sjeni

Kombinacija prodaja portfelja, boljeg okruženja koje je poboljšalo naplatu i bonitet klijenata, raspirila je očekivanja o padu udjela loših kredita ispod 10 posto u ovoj godini. Da se početkom ove godine nije dogodila kriza u Agrokoru, loši krediti sišli bi s ljestvice gorućih tema bankovne industrije. U trenutku pisanja ovog teksta početkom kolovoza, tek se zbrajaju prvi efekti štete koje će posrnuli koncern donijeti bankama i dobavljačima-kreditorima. Zasad je regulator tražio 50 posto rezervacija na zajmove Agrokoru, kao i ekonomski povezanim tvrtkama, kalkulirajući s oko pet milijardi kuna rezervacija na razini godine, odnosno minimalnom dobiti sektora. Pravi razmjeri problema, drugim riječima koliko kreditori uopće mogu računati na povrat svog novca znat će se tek kad svjetlo dana ugledaju revidirana izvješća o poslovanju. Malo i stagnantno bankarsko tržište nastavilo je putem polagane konsolidacije i u prošloj godini. Na krilima prodaja i otpisa, ukupna imovina pala je petu godinu zaredom na 388,7 milijardi kuna, a kapitaliziranost porasla na 22,5 posto. Do kraja godine broj banaka pao je na 26, dvije manje nego početkom siječnja pošto je u srpnju nad Bankom Splitsko-dalmatinskom otvoren stečaj, a BKS se u listopadu pripojila matici. Cijelu prošlu godinu trajala je sanacija Jadranske banke, a nakon što je uspješno završena u prosincu, otad joj se traži novi vlasnik. U međuvremenu, novi vlasnik Hypo Alpe-Adria banke odlučio je od srpnja poslovanje nastaviti pod brendom Addiko. U 2017. isto će učiniti i Vaba koja postaje J&T te Societe Generale Splitska koja će ulaskom pod kišobran mađarskog OTP-a ostati bez reference na francusku grupaciju. Inače, osim podružnice u koju se transformirao austrijski BKS, povlastice jedinstvene financijske putovnice iskoristilo je i više od stotinu kreditnih institucija iz Europske unije te Europskoga gospodarskog prostora, koje su ostvarile pravo na slobodu pružanja usluga u Hrvatskoj o čemu su već obavijestili HNB.

Vodeći igrači

Među glavnim imenima na tržištu u 2016. nije bilo bitnijih promjena osim trimanja aktive na konto otpisa, no to će se promijeniti samo nekoliko mjeseci kasnije. Zagrebačka banka sa 105,1 milijardu kuna imovine i preko četvrtine tržišnog udjela bila je vodeća u Hrvatskoj krajem 2016., a bruto dobit iznosila joj je 2,1 milijardu kuna. Na drugom je mjestu Privredna banka Zagreb s aktivom od 72,4 milijarde kuna i 1,98 milijardi kuna dobiti prije poreza. Slijede Erste & Steiermärkische i Raiffeisen banka s 56,1 i 31,4 milijarde kuna aktive koje su godinu završile sa 830,1 te 584,8 milijuna kuna bruto rezultata. Tik nakon što je zaključila godinu s 27 milijardi kuna imovine i 468 milijuna kuna bruto dobiti, početkom siječnja ove godine najavljena je prodaja Splitske banke OTP-u sa 15,8 milijardi aktive i 152 milijuna kuna dobiti. Tom akvizicijom, kad bude okončana u ljeto 2018. inače rijetkim potezom da manja banka preuzima veću, OTP će s osmog mjesta na ljestvici najvećih postati četvrta po veličini banka s oko 10 posto tržišnog udjela. Najveću korekciju aktive od gotovo 18 posto, pod palicom novog vlasnika provela je Addiko banka smanjivši ju na 21 milijardu kuna (5,3 posto tržišta) uz bruto ostvarenje 80-ak milijuna kuna. Blizu psihološke granice 5 posto tržišta balansira i jedini veći preostali kreditor u vlasništvu države, Hrvatska poštanska banka koja je s 19,3 milijarde kuna imovine državi zaradila 161,7 milijuna kuna.

Premda u HPB-u ne skrivaju ambicije za većim tržišnim zalogajem, taj scenarije će ovisiti o svježem kapitalu, ali i sudbini daljnje privatizacije na koju je država ranije obećala Europskoj komisiji kao preduvjet za sudjelovanje u dokapitalizaciji. I konačno, začelje ljestvice najvećih banaka koje dominiraju s 90 posto tržišta, drži Sberbank u rukama istoimene ruske banke s 9,2 milijardi kuna aktive i 70-ak milijuna kuna dobiti prije poreza prošle godine. Premda je donijela kratki predah, 2016. godina pokazat će se kao uvod u znatno turbulentniju 2017. godinu. Nagli pad Agrokora ogolit će bankarske prakse (i paradigmu funkcioniranja ostatka ekonomije) i kroz eroziju rezultata pokazati koliko je vaganje rizika zaista zaživjelo u praksi nakon krize 2009. Tema švicarskog franka samo je privremeno nestala iz javnog diskursa; banke i država tek čekaju pregovori o tome tko će platiti šest milijardi kuna otpisa, a ne bude li dogovora, izgledna je još jedna u nizu arbitraža protiv države. No, s dizanjem kamata u SAD-u više nije nezamisliv trenutak kada će cijena novca u Europi krenuti prema gore zbog čega u goruće teme rapidno stiže i problematika kredita uz promjenjive kamate koja ima potencijala daleko nadmašiti sagu o švicarcu.