Bruto inozemni dug na kraju srpnja iznosio je 44 milijarde eura, što je za 364,5 milijuna eura ili 0,8 posto manje u odnosu na lipanj, a za 2,8 milijardi eura ili 6,8 posto više u odnosu na isti mjesec lani, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Kako je navedeno u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA), bruto inozemni dug je u odnosu na kraj 2020. viši za 3,9 milijardi eura ili 9,8 posto, a taj rast rezulat je povećanja duga svih domaćih sektora.

Pritom, značajniji porast zabilježen je kod duga opće države, za 1,2 milijarde eura, što je rezultat povećanja na stavkama dugoročnog zaduživanja po osnovi vrijednosnih papira i kredita, pa je tako krajem srpnja inozemni dug opće države iznosio 15,2 milijarde eura.

Prema navodima središnje banke, rast duga središnje banke za 1,6 milijardi eura isključivo je rezultat porasta obujma repo poslova kao i obveza na osnovi nove alokacije posebnih prava vučenja.

Kreditne su institucije pak smanjile svoj dug za 131 milijun eura ili 3,2 posto, koji je krajem srpnja iznosio četiri milijarde eura, navedeno je u RBA analizi.

Nadalje, inozemni dug ostalih domaćih sektora, uključujući obveze prema vlasnički povezanim vjerovnicima porastao je za 859 milijuna eura, na 13,5 milijardi eura, što se poglavito odnosi na privatna nefinancijska poduzeća čije je bruto inozemni dug krajem srpnja bio na razini 10,4 milijarde eura ili 8,3 posto više u odnosu na kraj prošle godine.

Na razini cijele 2021. očekivani gospodarski oporavak, koji potvrđuju ostvarenja u drugom tromjesečju ali na njega upućuju i visokofrekventno pokazatelji za treće tromjesečje, trebao bi doprinijeti i ponovnom smanjenju udjela bruto inozemnog duga u BDP-a, procijenili su RBA analitičari.

U apsolutnom iznosu međutim očekuju nastavak rasta bruto inozemnog duga “upravo zbog ponovnog ubrzavanja gospodarske aktivnosti i novih zaduživanja na inozemnim tržištima, kako privatnog tako i javnog sektora”.

“Pritom očekujemo kako će Hrvatska, podržana i nastavkom ekspanzivnih monetarnih politika vodećih središnjih banaka, nastavati podmirivati svoje inozemne obveze uz povoljne uvjete financiranja. U 2022. godini, s nastavkom povoljnih gospodarskih kretanja očekujemo daljnje smanjenje udjela bruto inozemnog duga u BDP-u koji bi se postupno u godinama koje slijede trebao spuštati prema razini od 70 posto BDP-a”, napisali su RBA analitičari.