Marketinški trik iskazivanja cijena s nastavkom '99' je legitiman, no samo dok se zaokruživanje na veću cijenu izbjegava psihološki, ali ne i stvarno: u trenutku kad trgovac ne vrati kupcu tu lipu ili kunu prestaje biti ne samo legitimno, nego i – legalno.

Prekršen je Zakon o zaštiti potrošača. Slučaj Dubrovčanina koji se, konsterniran politikom cijena na '99' uz nevraćanje ostatka, obratio medijima kako bi ukazao na nepoštenu praksu, potaknuo nas je da provjerimo stanje s najsitnijim lipama u optjecaju.

Zato jer su mu trgovci pojašnjavali da se kovanice od jedne i dvije lipe više ne kuju i – nema ih dovoljno za 'kusur'. Iz Hrvatske narodne banke, koja donosi sve odluke o kovanju i tiskanju novca, poručuju da to – nije točno.

"Kovanice od jedne i dvije lipe su službeno sredstvo plaćanja u našoj zemlji, u optjecaju su u dostatnim količinama, a njihovo se ukidanje ne razmatra – ističu u središnjoj banci te podsjećaju da, temeljem Zakona o HNB-u, planiraju izdavanje novčanica i kovanica te upravljaju ukupnim pričuvama gotovine.

U HNB-u prate trendove u poslovanju gotovinom, potrebe banaka za apoenima i stanje količine gotovine u optjecaju. Na osnovu podataka o potražnji i procjena buduće potražnje te izdanih količina, HNB nije od 2009. izrađivao apoene od jedne i dvije lipe, procjenjujući da je raspoloživa količina dovoljna.

No, kad se pojavila potreba, otkovao je nove početkom 2017. "Procjenjujemo da svih apoena kovanica, pa tako i kovanica od jedne i dvije lipe, ima dovoljno u optjecaju i za potrebe trgovačke mreže, a na trgovcima je da za potrebe poslovanja osiguraju dovoljne količine svih apoena novčanica i kovanica tako i onih najmanjih", jasni su u HNB-u.

Poručuju i da se potrošač koji se smatra oštećenim, jer mu nije uzvraćena jedna ili 2 lipe, može po Zakonu obratiti relevantnim institucijama i zatražiti nadzor tržišne inspekcije.