Rekordni pad cijena neće smanjiti prihode kompanija, smatraju ekonomski analitičari, no s time se gospodarstvenici baš i ne slažu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), stopa inflacije u ožujku je zagazila duboko u negativni teritorij jer su potrošačke cijene pale 1,7 posto na godišnjoj razini. Osim što cijene padaju, barem statistički, devet uzastopnih mjeseci, ovo je i najveći pad cijena od kada DZS prati ove podatke. 

Nema mjesta zabrinutosti
Analitičari Hrvatske gospodarske komore tumače kako je nešto veća deflacija primarno posljedica  oštrijeg godišnjeg pada cijena naftnih derivata od preko 13 posto te značajnijeg pada cijena hrane od dva posto u odnosu na prethodni mjesec. Zato se nameće pitanje hoće li se pad cijena odraziti na poslovanje domaćih tvrtki i njihove prihode. Ekonomski analitičari uglavnom smatraju kako razloga za pretjeranu zabrinutost nema. Naime, zabilježeni pad cijena prije svega je uvoznog karaktera, kaže glavni ekonomist Hypo banke Hrvoje Stojić.

"Smatram da smo dosegli dno što se tiče deflacije, a krajem godine očekujem povratak inflacije u pozitivni teritorij. Najveći pritisak deflacije osjećaju energetske te prehrambene tvrtke. Domaća prehrambena industrija lani se uspjela othrvati deflatornim pritiscima zbog iznadočekivane turističke sezone te oporavka domaće potražnje što je rezultat poreznog rasterećenja koje je dovelo do rasta plaća za 3,7 posto – najviše u posljednjih 11 godina ? te pada cijena nafte", tumači Stojić.

Analitičari Raiffeisen banke također smatraju kako kompanije ne trebaju brinuti od potonuća u takozvanu deflatornu spiralu, odnosno prelijevanja pritisaka smanjenja cijena na niže prihode kroz odgađanje potrošnje. "Naime, na pad cijena prvenstveno gledamo kao na povećanje raspoloživog dohotka koji će opet biti preusmjeren u potrošnju. Na strani troškova, uštede su moguće kod kompanija čiji su troškovi transporta značajni, poput distributerskih, špediterskih i prijevozničkih, ali i kompanija koje nabavljaju sirovine ili prodaju proizvode na prekooceanskim tržištima", tumače iz RBA banke.

Izravan pritisak na tvrtke
S ocjenama analitičara međutim, ne slažu se tvrtke iz prehrambeno-trgovačkog sektora.  "Promatra li se globalno, deflacija ne predstavlja značajan problem jer je prije nje bila prisutna snažna inflacija i stvari se sada samo niveliraju. No, ako se promatra kroz prizmu realnog sektora, deflacija objektivno predstavlja značajno opterećenje jer troškovi i obveze rastu, a cijene padaju", poručuju iz koncerna Agrokor. I iz Vindije upozoravaju kako je deflacija izravan pritisak na domaće proizvođače koji se sve teže nose s rušenjem cijena na tržištu, što nemilice ugrožava temelje naše prehrambene industrije.

"Zadnji u nizu poremećaja izazvan je na tržištu mlijeka, gdje je uvozno mlijeko na našim policama jeftinije nego na policama trgovina u matičnim zemljama, u kojima je proizvedeno", ističe iz Vindije. Upravo iz tog razloga u Vindiji podržavaju najavu donošenja zakona o poštenom odnosu u lancu dobave i u RH, što je praksa u većini članica EU. Deflacija je noćna mora i trgovcima, kaže predsjednik Uprave NTL-a Martin Evačić.  "Bitno otežava poslovanje i smanjuje ionako nisku profitabilnost. Očekujem da će se nastaviti zbog borbe cijenama za svakog potrošača i daljnjeg napada stranih trgovaca na domaću trgovinu. Dovest će do propadanja još dijela trgovaca, naročito onih manjih," ističe Evačić. Da deflacija nije potpuno bezopasna za tvrtke upozorava i glavni ekonomist SG-Splitske banke Zdeslav Šantić.

"Nastavljen je i trend vidljivog pada proizvođačkih cijena, što ukazuje da pad potrošačkih cijena stvara pritisak i na proizvođače po pitanju profitnih marži, ali i povećanja cjenovne efikasnosti", ističe Šantić. Ako se takvi trendovi duže zadrže, mogli bi imati nepovoljan utjecaj na sklonost proizvođača prema budućim ulaganjima te potaknuti proces konsolidacije unutar prerađivačkog sektora, upozorava Šantić.